turski
talijanski
španjolski
Portugalski
rumunski
Albanac
litvanski
letonski
bugarski
grčki
madžarski
francuski
hrvatski
češki
Njemački obrazovni sustav, poznat po svojoj temeljitosti i kvaliteti, nudi širok raspon mogućnosti koje zadovoljavaju različite interese i sposobnosti. Od obrazovanja u ranom djetinjstvu do visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, sustav je osmišljen da podržava i njeguje akademski i profesionalni razvoj svakog pojedinca.
Obrazovanje u ranom djetinjstvu
Prvi korak u njemački obrazovni sustav često počinje obrazovanjem u ranom djetinjstvu, gdje se mladi umovi uvode u poticajno i poticajno okruženje. Iako pohađanje vrtića nije obvezno, obitelji su široko prihvaćene od strane vrtića, koji pružaju skrb i obrazovanje za djecu obično u dobi od tri do šest godina, neposredno prije polaska u osnovnu školu.
U ovoj fazi fokus je na poticanju holističkog razvoja, a ne na formalnoj akademskoj nastavi. Dječji vrtići ističu učenje kroz igru, što je ključno za društveni, emocionalni i kognitivni razvoj djece. Kroz igru djeca razvijaju kritične vještine kao što su komunikacija, suradnja i rješavanje problema. Ovaj pristup potiče znatiželju i kreativnost, postavljajući snažne temelje za buduće učenje.
Nastavni plan i program u ranom djetinjstvu osmišljen je tako da bude fleksibilan, dopuštajući djeci da istražuju svoje interese dok stječu osnovne vještine. Aktivnosti često uključuju umjetnost, glazbu, pripovijedanje, igru na otvorenom i osnovno upoznavanje s brojevima i slovima, a sve je predstavljeno na način koji je zanimljiv i pristupačan maloj djeci. Cilj je stvoriti pozitivno i poticajno okruženje za učenje u kojem se djeca osjećaju cijenjenima i sigurnima u svoje sposobnosti.
Osim odgojno-obrazovne djelatnosti, vrtići imaju značajnu ulogu u socijalnom razvoju djece. Uče komunicirati s vršnjacima, stvaraju prijateljstva i razumiju važnost pravila i rutina. Ove društvene interakcije bitne su za izgradnju međuljudskih vještina koje će biti ključne tijekom njihovog obrazovanja i izvan njega.
Još jedan važan aspekt obrazovanja u ranom djetinjstvu je njegova uloga u podršci obitelji. Dječji vrtići često pružaju sigurno i strukturirano okruženje za djecu, omogućujući roditeljima da učinkovitije usklade posao i obiteljski život. Mnogi vrtići nude fleksibilno radno vrijeme i dodatne usluge, kao što su obroci i vanškolska njega, kako bi zadovoljili različite potrebe obitelji.
Općenito, obrazovanje u ranom djetinjstvu služi kao vitalni uvod u šire obrazovno putovanje, pomažući djeci da razviju ljubav prema učenju dok ih oprema temeljnim vještinama potrebnim za uspjeh u narednim akademskim godinama. Ova faza nije samo priprema djece za školu, već i njegovanje njihovog razvoja kao dobro zaokruženih pojedinaca.
Osnovno i srednje obrazovanje
Formalno obrazovanje za većinu djece počinje s osnovnim obrazovanjem, koje je i obvezno i temeljno. Počevši od dobi od šest godina, učenici ulaze u Grundschule ili osnovnu školu, gdje provode sljedećih četiri do šest godina, ovisno o saveznoj državi. Tijekom ovog razdoblja fokus je na izgradnji bitnih vještina u ključnim predmetima kao što su njemački, matematika, znanost i društvene nauke. Ove formativne godine postavljaju temelje za više specijalizirano učenje kasnije na njihovom obrazovnom putu.
Grundschule je osmišljena da pruži uravnoteženo obrazovanje, s naglaskom na akademsko učenje i razvoj društvenih i osobnih vještina. Kurikulum često uključuje kreativne predmete poput umjetnosti, glazbe i tjelesnog odgoja, osiguravajući dobro zaokruženo iskustvo koje potiče ne samo intelektualni rast, već i emocionalno i fizičko blagostanje. Učitelji na ovoj razini igraju ključnu ulogu u prepoznavanju jakih strana i stilova učenja svakog učenika, pružajući im podršku i ohrabrenje kako bi im pomogli da dostignu svoj puni potencijal.
Kako se učenici približavaju kraju svog osnovnog obrazovanja, prelaze u srednju školu, gdje se obrazovni putovi počinju razilaziti u skladu s njihovim akademskim uspjehom, interesima i budućim aspiracijama. Ovaj prijelaz je značajna prekretnica jer određuje vrstu srednjeg obrazovanja koja će najbolje odgovarati njihovim potrebama.
Srednje obrazovanje podijeljeno je u tri glavne vrste škola: Gymnasium, Realschule i Hauptschule. Svaka vrsta škole nudi poseban put, prilagođen različitim akademskim razinama i ciljevima karijere.
Gimnazija usmjeren je prema studentima sa snažnim akademskim uspjehom i jasnom sklonošću ka visokom obrazovanju. Ovaj put je akademski najstroži, s nastavnim planom i programom koji pokriva širok raspon predmeta uključujući jezike, znanosti, humanističke znanosti, a često i filozofiju ili etiku. Gimnazija kulminira s Abiturom, kvalifikacijom koja učenicima daje pravo da se prijave za upis na sveučilište. Ovaj je put idealan za one koji teže karijeri u područjima koja zahtijevaju napredni studij, poput medicine, prava ili akademske zajednice.
Realschule pruža srednji put, kombinirajući akademske predmete s praktičnim vještinama. Ova je opcija prikladna za studente koji bi mogli biti zainteresirani za daljnje obrazovanje, kao što je pohađanje Fachhochschule (Sveučilište primijenjenih znanosti) ili ulazak u strukovnu obuku. Nastavni plan i program Realschule osmišljen je tako da ponudi solidno opće obrazovanje, a istovremeno priprema učenike za specifične karijere kroz primijenjenije učenje.
Hauptschule obično biraju učenici koji su skloniji stručnom osposobljavanju ili zapošljavanju neposredno nakon školovanja. Fokus je ovdje na praktičnim predmetima i praktičnom učenju, što često vodi do naukovanja ili strukovnih programa. Hauptschule priprema učenike za karijere u trgovini, zanatima ili tehničkim područjima, gdje su specijalizirane vještine vrlo tražene.
Fleksibilnost srednjoškolskog obrazovnog sustava omogućuje učenicima da se mijenjaju između različitih vrsta škola ako im se promijene interesi ili akademski uspjeh. Ova prilagodljivost odražava predanost osiguravanju da svaki učenik pronađe najprikladniji put do uspjeha, bilo da vodi do visokog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja ili izravnog ulaska u radnu snagu.
Općenito, osnovno i srednje obrazovanje strukturirano je tako da zadovolji različite talente i ambicije učenika, pružajući im znanja i vještine potrebne za samouvjereno i kompetentno nastavljanje odabranog puta.
Priprema za gimnaziju i visoko obrazovanje
Za učenike koji pokazuju snažne akademske sposobnosti i žele nastaviti visoko obrazovanje, Gymnasium nudi rigorozan i sveobuhvatan put. Ovaj je obrazovni smjer osmišljen kako bi pripremio studente za studij na sveučilišnoj razini i poznat je po svom izazovnom nastavnom planu i programu koji obuhvaća širok raspon predmeta, uključujući jezike, znanosti, humanističke znanosti i umjetnost.
Kurikulum Gimnazije strukturiran je tako da razvija kritičko mišljenje, analitičke vještine i duboko razumijevanje različitih disciplina. Od učenika se obično traži da uče više jezika, uključujući engleski i često drugi strani jezik, što poboljšava njihovo jezično znanje i globalnu perspektivu. Znanosti - biologija, kemija i fizika - također su jako naglašene, pružajući solidnu osnovu za one koji su zainteresirani za karijeru u medicini, inženjerstvu ili istraživanju.
Uz temeljne akademske predmete, gimnazijalci se često bave filozofskim i etičkim studijima, potičući ih na istraživanje složenih ideja i razvijanje zaokruženog svjetonazora. Ovi predmeti potiču intelektualnu znatiželju i pripremaju studente da se uhvate u koštac sa sofisticiranim raspravama i debatama s kojima se mogu susresti na sveučilišnoj razini.
Vrhunac gimnazijskog putovanja je Abitur, sveobuhvatan ispit koji služi kao kvalifikacija za upis na fakultet. Abitur je kritična prekretnica, jer ne samo da ocjenjuje studentovo ovladavanje nastavnim planom i programom, već i njihovu spremnost da uspiju u visokom obrazovanju. Ispit pokriva više predmeta, a njegovi su rezultati ključna odrednica u procesu prijave na sveučilište.
Studenti koji uspješno polože Abitur dobivaju Hochschulreife, što ih kvalificira za prijavu na sveučilišta u cijeloj zemlji i, u mnogim slučajevima, u inostranstvu. Abitur je visoko cijenjen i često se smatra ekvivalentom drugim predsveučilišnim kvalifikacijama poput međunarodne mature (IB) ili A-Levels.
Gimnazijsko iskustvo je više od puke akademske pripreme; također se fokusira na osobni razvoj. Studente se potiče na sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, poput sportskih, glazbenih, kazališnih i debatnih klubova, koji im pomažu u izgradnji vještina vođenja, timskog rada i kreativnosti. Ove aktivnosti doprinose razvoju dobro zaokruženih pojedinaca koji su spremni ne samo za akademske izazove, već i za aktivno i angažirano građanstvo.
Put koji nudi Gymnasium idealan je za učenike s jasnim fokusom na stjecanje visokog obrazovanja. Osposobljava ih potrebnim znanjem, vještinama i kvalifikacijama za postizanje uspjeha na sveučilišnom studiju i izvan njega. Poticanjem intelektualnog rasta i osobnog razvoja, Gymnasium igra ključnu ulogu u oblikovanju budućih lidera, inovatora i profesionalaca sutrašnjice.
Strukovne i tehničke staze
Za učenike koje privlače praktične vještine i praktično učenje, strukovno i tehničko obrazovanje nudi robustan i cijenjen put. Realschule i Hauptschule služe kao temeljni koraci u ovom području, pružajući učenicima nastavni plan i program koji uravnotežuje akademske predmete s primijenjenim iskustvima učenja.
Ove su škole osmišljene kako bi zadovoljile učenike čije su snage i interesi bliže praktičnim aspektima obrazovanja. Kurikulum je osmišljen tako da nudi ne samo opće obrazovanje u predmetima poput matematike, njemačkog jezika i društvenih znanosti, već i specijalizirane tečajeve koji učenike pripremaju za određene karijere. Ova praktična orijentacija dodatno je osnažena dualnim sustavom obrazovanja, posebnom značajkom koja njemačko strukovno obrazovanje izdvaja na svjetskoj sceni.
Dualni sustav obrazovanja obilježje je strukovnog obrazovanja, kombinirajući nastavu u učionici s osposobljavanjem na radnom mjestu. Ovaj pristup omogućuje studentima da podijele svoje vrijeme između škole i posla, stječući teoretsko znanje u učionici dok primjenjuju ono što nauče izravno u profesionalnom okruženju. Ovo iskustvo iz stvarnog svijeta je neprocjenjivo, jer oprema studente vještinama i samopouzdanjem potrebnim za postizanje uspjeha u odabranim područjima.
Naukovanje je ključna komponenta ovog sustava, obično traje dvije do tri godine. Tijekom ovog razdoblja studenti rade kao pripravnici u tvrtkama, uče od iskusnih stručnjaka i upoznaju se sa svakodnevnim obavezama zanimanja koje su odabrali. Naukovanje pokriva širok raspon industrija, od tradicionalnih zanata poput stolarije i vodoinstalatera do modernih sektora poput informacijske tehnologije i zdravstvene zaštite. Ova raznolikost osigurava da studenti mogu pronaći put koji odgovara njihovim interesima i težnjama u karijeri.
Učinkovitost dvojnog sustava ogleda se u njegovim snažnim rezultatima. Učenici koji završe svoje strukovno osposobljavanje često glatko prelaze u radnu snagu, a mnogi si osiguraju puno radno vrijeme u tvrtkama u kojima su se obučavali. Praktično iskustvo stečeno tijekom naukovanja čini ih vrlo zapošljivima, s vještinama koje su izravno relevantne za njihovu industriju.
Štoviše, strukovno i tehničko obrazovanje ne ograničava buduće mogućnosti. Mnogi studenti koji započinju s naukovanjem ili strukovnim osposobljavanjem kasnije odabiru nastavak obrazovanja, bilo pohađanjem Fachhochschule (Sveučilište primijenjenih znanosti) ili pohađanjem dodatnih certifikata i tečajeva za profesionalni razvoj. Ta im fleksibilnost omogućuje nastavak napredovanja u karijeri, bilo da namjeravaju prijeći na upravljačke uloge, pokrenuti vlastiti posao ili se prebaciti u srodna područja.
Strukovni i tehnički smjerovi visoko se poštuju, nudeći jasan i izravan put do kvalificiranog zaposlenja. Oni studentima pružaju praktičnu stručnost, iskustvo u stvarnom svijetu i veze s industrijom potrebne za napredak u njihovim profesijama. Za one koji više vole učiti kroz rad, ovi smjerovi predstavljaju idealan izbor, nudeći trenutne prilike za zapošljavanje i potencijal za budući rast.
Krajolik visokog obrazovanja
Njemački sustav visokog obrazovanja poznat je po svojim rigoroznim akademskim standardima, istraživačkoj izvrsnosti i širokim mogućnostima koje zadovoljavaju različite interese i ambicije u karijeri. Sustav se sastoji od nekoliko vrsta institucija, od kojih svaka nudi jedinstvene programe i iskustva osmišljena da pripreme studente za različite profesionalne staze.
U srcu krajolika visokog obrazovanja su sveučilišta, koji su poznati po svom fokusu na teoretsko znanje, istraživanje i akademska istraživanja. Te ustanove nude širok spektar programa u disciplinama kao što su humanističke znanosti, znanosti, inženjerstvo i društvene znanosti. Sveučilišta su posebno prikladna za studente zainteresirane za istraživačku karijeru ili napredne stupnjeve, poput magisterija ili doktorata. Akademsko okruženje je izazovno i intelektualno stimulativno, često potiče studente na samostalne istraživačke projekte i kritičko razmišljanje.
Nadopunjujući tradicionalna sveučilišta su sveučilišta primijenjenih znanosti (Fachhochschulen). Te su ustanove više praktično orijentirane, nude programe koji kombiniraju akademski studij s praktičnim iskustvom. Kurikulum je osmišljen u bliskoj suradnji s industrijskim partnerima, osiguravajući da studenti steknu vještine koje su izravno relevantne za tržište rada. Polja poput inženjerstva, poslovanja, informacijske tehnologije i dizajna posebno su dobro zastupljena u ovim institucijama. Naglasak na praktičnoj primjeni čini sveučilišta primijenjenih znanosti izvrsnim izborom za studente koji preferiraju učenje kroz rad i željni su ući u radnu snagu opremljeni iskustvom iz stvarnog svijeta.
Osim ovih postoje visoke škole za umjetnost i glazbu, koji nudi specijaliziranu obuku za studente koji žele karijeru u kreativnim i izvedbenim umjetnostima. Ove institucije pružaju obuhvatno obrazovanje u područjima kao što su likovna umjetnost, grafički dizajn, glazbena izvedba i kazalište. Fokus je na razvoju tehničke vještine i umjetničkog izražavanja, često pod vodstvom renomiranih stručnjaka i edukatora u tim područjima.
Sustav visokog obrazovanja također uključuje snažan naglasak na internacionalizaciju, što ga čini dostupnim i privlačnim studentima iz cijelog svijeta. Mnoga sveučilišta i institucije nude programe na engleskom jeziku, osobito na poslijediplomskoj razini, što povećava privlačnost međunarodnih studenata. Ovi programi su osmišljeni da zadrže visoke akademske standarde koji se očekuju od njemačkog obrazovanja, a istovremeno su dostupni onima koji možda ne govore tečno njemački. Ovaj međunarodni fokus ne samo da obogaćuje okruženje za učenje, već i priprema učenike za karijere u globaliziranom svijetu.
Štoviše, visoko obrazovanje u Njemačkoj poznato je po pristupačnosti. Javna sveučilišta općenito naplaćuju niske ili nikakve školarine, čak i za međunarodne studente, što ih čini atraktivnom opcijom za visokokvalitetno obrazovanje bez tereta prekomjernog studentskog duga. Ova pristupačnost odražava širu predanost obrazovanju kao javnom dobru, osiguravajući da studenti iz različitih sredina mogu nastaviti s višim obrazovanjem.
Krajolik visokog obrazovanja je dinamičan, s institucijama koje se neprestano razvijaju kako bi zadovoljile zahtjeve akademskog svijeta i tržišta rada. Bilo da studenti ciljaju na karijeru u istraživanju, industriji, umjetnosti ili šire, sustav je dizajniran da pruži znanje, vještine i iskustva potrebna za postizanje njihovih ciljeva. Nudeći niz programa i smjerova, sustav visokog obrazovanja osigurava da svaki student može pronaći pravo okruženje za napredovanje i uspjeh.
Međunarodno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Njemački obrazovni sustav posebno je inkluzivan, nudi široku lepezu programa prilagođenih potrebama međunarodnih studenata i onih koji cjeloživotno uče. Ova predanost pristupačnosti i raznolikosti čini zemlju atraktivnim odredištem za pojedince iz cijelog svijeta koji traže visokokvalitetno obrazovanje u različitim fazama života.
Međunarodnim studentima Njemačka nudi bogato akademsko okruženje s brojnim programima koji se predaju na engleskom jeziku, osobito na poslijediplomskoj razini. Ovi programi obuhvaćaju širok raspon disciplina, od inženjerstva i poslovanja do društvenih i humanističkih znanosti. Dostupnost tečajeva na engleskom jeziku smanjuje jezičnu barijeru, olakšavajući studentima iz zemalja izvan njemačkog govornog područja nastavak studija dok još uvijek imaju priliku učiti njemački i integrirati se u lokalnu kulturu.
Međunarodne studente podržava opsežna infrastruktura koja uključuje orijentacijske programe, tečajeve jezika i namjenske međunarodne urede na sveučilištima. Ovi resursi pomažu studentima da se prilagode novom akademskom i društvenom okruženju, pružajući smjernice o svemu, od odabira predmeta do viznih propisa. Prisutnost živahne međunarodne zajednice također poboljšava iskustvo, dopuštajući studentima da grade mreže i surađuju s vršnjacima iz različitih kulturnih sredina.
Osim tradicionalnih studijskih programa, Njemačka je također vodeća u obrazovanju odraslih, što odražava snažnu društvenu predanost cjeloživotnom učenju. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi zadovoljili različite potrebe pojedinaca koji žele unaprijediti svoje vještine, promijeniti karijeru ili jednostavno slijediti osobne interese. Ove programe nudi širok raspon institucija, uključujući sveučilišta, strukovne škole, društvene koledže (Volkshochschulen) i privatne obrazovne centre.
Za odrasle opcije uključuju tečajeve kontinuiranog obrazovanja, programe stručnog usavršavanja i večernje tečajeve koji odgovaraju poslovnim i obiteljskim obvezama. Predmeti se kreću od tehničkih vještina, poput informatike i inženjerstva, do mekih vještina poput vodstva i komunikacije, kao i kreativnih i rekreativnih tečajeva u područjima poput umjetnosti, glazbe i jezika. Ova fleksibilnost omogućuje odraslima da svoje obrazovanje prilagode svojim specifičnim ciljevima, bilo da žele napredovati u karijeri, pokrenuti novi pothvat ili jednostavno istražiti nove hobije.
Njemački sustav obrazovanja odraslih također je usko povezan s tržištem rada, s mnogim programima osmišljenim u suradnji s industrijama kako bi se osiguralo da su poučene vještine izravno primjenjive na trenutne potrebe radne snage. Ova praktična orijentacija ne samo da povećava zapošljivost, već također podržava kontinuirani profesionalni razvoj pojedinaca u gospodarstvu koje se brzo mijenja.
Naglasak na cjeloživotnom učenju dodatno je podržan raznim državnim inicijativama i subvencijama, čineći obrazovanje odraslih dostupnim i pristupačnim. To osigurava da svatko, bez obzira na dob ili podrijetlo, ima priliku nastaviti svoje obrazovanje i razviti svoj puni potencijal.
Općenito, njemački pristup međunarodnom obrazovanju i obrazovanju odraslih utjelovljuje duboku predanost inkluzivnosti i cjeloživotnom učenju, pružajući putove za osobni i profesionalni razvoj u svakoj fazi života. Bilo da ste međunarodni student koji stječe diplomu ili odrasla osoba koja želi steći nove vještine, dostupne obrazovne mogućnosti su raznolike i osmišljene da zadovolje rastuće potrebe globalnog društva.
Izazovi i suvremene prilagodbe
Unatoč brojnim prednostima, njemački obrazovni sustav suočava se s nekoliko izazova koji zahtijevaju stalnu prilagodbu i inovacije. Kako se svijet mijenja, tako se moraju mijenjati i pristupi obrazovanju, osiguravajući da su svi učenici spremni napredovati u dinamičnom globalnom krajoliku.
Jedan od značajnih izazova je rješavanje raznolikih potreba rastuće populacije useljenika. Njemački demografski krajolik postaje sve više multikulturalan, s učenicima iz različitih jezičnih, kulturnih i socioekonomskih pozadina koji ulaze u obrazovni sustav. Ova raznolikost obogaćuje okruženje za učenje, ali također predstavlja jedinstvene izazove. Škole i edukatori moraju pronaći načine za učinkovitu integraciju ovih učenika, osiguravajući im podršku potrebnu za akademski i društveni uspjeh. Programi usvajanja jezika, interkulturalna obuka za nastavnike i inkluzivni nastavni planovi i programi su među strategijama koje se provode za poticanje inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovnog iskustva za sve učenike.
Drugi ključni izazov je integracija digitalne tehnologije u učionice. Kako tehnologija i dalje napreduje velikom brzinom, postaje sve važnije opremiti studente digitalnim vještinama potrebnim za buduću radnu snagu. Pandemija COVID-19 istaknula je potrebu za snažnom digitalnom infrastrukturom i metodama podučavanja, ubrzavajući prelazak na online učenje i digitalne alate. Međutim, prijelaz na digitalno obrazovanje bio je neujednačen, s razlikama u pristupu tehnologiji i različitim razinama digitalne pismenosti među učenicima i nastavnicima.
Kako bi se riješili ti problemi, ulažu se značajna ulaganja u digitalno obrazovanje, uključujući razvoj platformi za online učenje, opskrbu učenika digitalnim uređajima i programe osposobljavanja za poboljšanje digitalnih kompetencija nastavnika. Ovi napori imaju za cilj stvoriti otporniji obrazovni sustav okrenut budućnosti koji se može prilagoditi tehnološkom napretku i nastaviti pružati visokokvalitetno obrazovanje u sve digitalnijem svijetu.
Osim toga, tradicionalni obrazovni putovi se preispituju u svjetlu promjenjivih zahtjeva tržišta rada. Uspon automatizacije, umjetne inteligencije i drugih tehnoloških inovacija transformira tržište rada, zahtijevajući promjenu vještina i znanja koje studenti trebaju steći. Obrazovne institucije su stoga sve više usmjerene na poticanje kritičkog mišljenja, kreativnosti i prilagodljivosti, uz tehničke vještine. Programi strukovnog osposobljavanja ažuriraju se kako bi odražavali nove industrijske standarde, a potiče se interdisciplinarno učenje kako bi se studenti pripremili za složene, međusobno povezane izazove suvremenog svijeta.
Održivost okoliša još je jedno područje u kojem se obrazovni sustav razvija. Uz sve veću hitnost klimatskih promjena, postoji snažan poticaj da se održivost integrira u nastavni plan i program na svim razinama obrazovanja. Škole uvode programe obrazovanja o okolišu, promiču održive prakse u kampusima i potiču učenike da se uključe u projekte koji se bave ekološkim problemima u stvarnom svijetu. Ovo ne samo da podiže svijest već i osnažuje učenike da postanu aktivni sudionici u globalnim naporima za stvaranje održivije budućnosti.
Dok se ove prilagodbe nastavljaju, njemački obrazovni sustav ostaje predan održavanju svojih visokih standarda kvalitete, a istodobno osigurava da zadovoljava potrebe svih učenika u sve raznolikijem i digitalnijem svijetu. Prihvaćanjem ovih izazova i razvojem u skladu s tim, sustav ima za cilj pružiti obrazovanje koje nije samo relevantno danas, već također priprema učenike za prilike i izazove sutrašnjice.
