Hakerski napad na hladnjake supermarketa stigao u Njemačku

Val kibernapada na hladnjačke sustave u supermarketima, koji je započeo u Francuskoj, stigao je do Njemačke. U noći na ponedjeljak, 2. studenoga, rashladni pultovi, hladnjače i zamrzivači u nekoliko njemačkih trgovina prestali su hladiti ili su čak počeli grijati, a djelatnici su morali baciti velike količine hrane. Policija u Bavarskoj, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Donjoj Saskoj istražuje hakerski napad na hladnjake u supermarketima, koji je u nekoliko tjedana pogodio trgovine u najmanje deset europskih zemalja. Nitko nije preuzeo odgovornost.

Napadi nisu ciljali podatke kupaca ni sustave plaćanja. Napadnuti su daljinski upravljani kontroleri koji drže mlijeko, meso i smrznutu robu hladnom, dio trgovinske tehnologije na koji većina ljudi nikad ne pomisli.

Kako je hakerski napad na supermarketske hladnjake pogodio njemačke trgovine

Jedan od prvih njemačkih slučajeva bio je Edeka trgovina u Reisbachu u Donjoj Bavarskoj. Operater je na Facebooku napisao da je hlađenje tijekom noći zagrijano do 50 stupnjeva Celzija. Dio proizvoda predan je inicijativi za spašavanje hrane Foodsharing, no većinu rashlađene robe trebalo je baciti. Prema trgovinskom časopisu Lebensmittel Praxis, kriminalistička policija u Landshutu istražuje sumnju na špijunažu i manipulaciju podacima. Predstavnik Edeke rekao je za ZDF da proizvođač opreme ispituje uzrok.

U Lilienthalu kraj Bremena pultovi, hladnjače i zamrzivači otkazali su iste noći i zagrijali se na oko 30 stupnjeva. Vlasnik Daniel Breiding rekao je agenciji dpa da je njegovo osoblje cijeli dan uklanjalo kobasice, sir, mliječne proizvode i smrznutu robu. „Morali smo baciti robu vrijednu više od 360.000 eura”, rekao je. Njegovo osiguranje još provjerava hoće li platiti. Središnja kriminalistička jedinica u Oldenburgu vodi slučajeve u Donjoj Saskoj, uključujući još jedan u Diepholzu, i pokušava utvrditi jesu li povezani.

Pogođena je bila i Sjeverna Rajna-Vestfalija. U Wetter-Volmarsteinu supermarket koji vodi dobrotvorna organizacija Arbeiterwohlfahrt (AWO) izgubio je velike količine hrane, a napad je navodno bio usmjeren na tvrtku koja daljinski održava njegove rashladne sustave. Policija u Wuppertalu rekla je da je roba tamo pokvarena nakon što su temperature daljinski podignute tijekom vikenda. U Raesfeldu u Münsterlandu samostalno vođena Rewe trgovina prijavila je otkaz hlađenja, a policija je provjeravala jesu li krivi hakeri. Prema dpa, supermarket i jedno prehrambeno poduzeće u okruzima Kaiserslautern i Kusel u Rajnskoj Palatinskoj također su pogođeni.

Val koji je počeo u Francuskoj

Prvi veliki napad dogodio se u Francuskoj 12. listopada, kada su rashladni sustavi stotina trgovina velikih lanaca kao što su Intermarché i zadruga U bili onesposobljeni. Pariški odjel za kiberkriminal preuzeo je slučaj. Dana 2. studenoga uslijedio je drugi val u nekoliko zemalja istovremeno. U Belgiji i Luksemburgu Ahold Delhaize prijavio je informatički incident u nekoliko desetaka trgovina, a Carrefour je zabilježio probleme u oko 15 od svojih 700 belgijskih prodajnih mjesta. U Švedskoj su pogođene sedam od 800 trgovina Coopa, a u Irskoj je 13 supermarketa SuperValu povuklo rashlađenu i smrznutu hranu iz prodaje.

Slučajevi su prijavljeni i u Nizozemskoj, Estoniji, Finskoj, Italiji i Portugalu. Prema Al Jazeeri, koja se poziva na Reuters, samo tog ponedjeljka više od 100 trgovina diljem Europe imalo je pregrijane uređaje. Europska komisija održala je krizne sastanke s agencijom EU za kibersigurnost ENISA-om i Europolom. Povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen nazvao je napade „namjernim pokušajem poremećaja našeg lanca opskrbe hranom i narušavanja povjerenja potrošača”, ali je naglasio da sigurnost hrane u Europi nije ugrožena.

Kako su napadači ušli u rashladne sustave

Moderne hladnjake u supermarketima upravljaju mala računala kojima servisne tvrtke mogu pristupiti preko interneta kako bi podesile temperaturu ili pokrenule ciklus odleđivanja. U trgovinama pogođenima hakerskim napadom na supermarketske hladnjake napadači su, čini se, iskoristili taj pristup da uređaje prebace u način odleđivanja ili postave ciljne temperature daleko iznad nule. Danski proizvođač Danfoss rekao je da su njegovi proizvodi bili uključeni i da su pogođeni uređaji radili na starijem softveru koji nije bio ažuriran. U Estoniji su napadači, prema dpa, došli do upravljačkog računala starijeg Danfossova sustava.

BleepingComputer javlja da je francusko vladino upozorenje navelo kontrolere tvrtke Danfoss, ali i Copeland i njegove marke Dixell. Stephan Moelans, direktor belgijske tvrtke za servis hlađenja Sabcobel, rekao je da je napadač iskoristio istu ranjivost kao u Francuskoj. „Najjednostavnije rješenje je upravljati hladnjacima preko sigurne internetske veze”, rekao je za emisiju RTL. Awais Rashid, profesor kibersigurnosti na Sveučilištu u Bristolu, ukazao je na poznate ranjivosti u nekoliko kontrolera, od kojih su mnogi već izašli iz razdoblja podrške.

Tko stoji iza napada

Osobe koje stoje iza hakerskog napada na supermarketske hladnjake i njihovi motivi nisu poznati. Tužiteljstva u Francuskoj i Belgiji pokrenula su istrage, a policija u nekoliko njemačkih saveznih država ispituje lokalne slučajeve. Budući da nije tražen otkup, stručnjaci koje citira bavarska televizija BR smatraju sabotažu vjerojatnim motivom. Neki sigurnosni istraživači nagađali su o državno povezanom akteru, no ne postoje javni dokazi koji upućuju na bilo koju skupinu ili zemlju, a vlasti nisu imenovale osumnjičenika.

U Njemačkoj je Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) prema ZDF-u pozvao operatere da zaštite upravljačke sustave dostupne s interneta u skladu s važećim standardima. Savezni ministar za digitalizaciju Karsten Wildberger pozvao je na bolju zaštitu zgradne i pogonske tehnologije. „Sve tvrtke, uključujući javnu upravu, moraju poduzeti više mjera opreza”, rekao je na Welt TV-u.

Hakerski napad na supermarketske hladnjake: što kupci u Njemačkoj trebaju znati

Za kupce glavni rizik nije prazna polica, nego hrana koja se zagrijala, a zatim ponovno ohladila. Pogođene njemačke trgovine uklonile su pokvarene proizvode iz prodaje, a vlasti kažu da je opskrba hranom sigurna. Ipak, vrijedi pažljivo pogledati rashlađenu i smrznutu robu: debeli ledeni kristali unutar ambalaže, meki ili deformirani smrznuti proizvodi i kaljuga na dnu zamrzivača mogu biti znakovi da je hladni lanac prekinut. Meso, riba i mliječni proizvodi trebali bi biti dovoljno hladni kad ih preuzmete.

Ako kupite nešto što se ispostavi otopljeno ili pokvareno, sačuvajte račun i vratite proizvod. Njemačka pravila o jamstvu, poznata kao Gewährleistung, općenito vam daju pravo na zamjenu ili povrat novca ako je roba već bila neispravna u trenutku kupnje. Prema jednom izvoru iz industrije koji citira Berliner Morgenpost, državni nestanak struje u Njemačkoj manje je vjerojatan nego u Francuskoj, jer mnogi neovisni trgovci sami biraju svoje sustave. Za opće savjete o kupnji namirnica pogledajte naš vodič o kupovini namirnica u Njemačkoj, a za još jedan nedavni napad na informatičke sustave u Njemačkoj pročitajte o kibernapadu na Sveučilište u Leipzigu.