ŽivimoU.de
Istočna Njemačka

Halle: migrantske trgovine zatvorile se u znak protesta

3 min čitanja

Široka pješačka ulica sa zatvorenim metalnim roletama na izlozima leži prazna pod sivim nebom, a na kraju se nazire crkveni toranj.

Kebab-restorani, frizerski saloni, restorani i male trgovine spustili su roletne u Halleu (Saale) u četvrtak, 5. studenoga. Oko 30 migrantskih trgovina ostalo je zatvoreno između 10:00 i 16:00 u prosvjedu protiv rasizma i isključivanja u Saskoj-Anhaltu, dva mjeseca nakon što je krajnje desna AfD postala najjača stranka na izborima u pokrajini. Akcija je nosila parolu „Halle bez nas?” i trebala je pokazati koliko grad ovisi o ljudima s migrantskim porijeklom.

Poziv je došao od građanske inicijative MigraStark, a podržalo ga je Vijeće za izbjeglice Saske-Anhalt (Flüchtlingsrat). Nekoliko zatvorenih trgovina bilo je označeno crveno-bijelom trakom za upozorenje, što su opisali i dpa i agencija AFP.

Kako je prosvjed u Halleu tekao

Prema regionalnoj postaji MDR, zatvoreni objekti uključivali su restorane, obrtničke radionice i pružatelje usluga. Poslijepodne je održan skup na Steintoru, prometnom trgu u središtu grada. Organizatori su u početku najavili Marktplatz kao mjesto okupljanja. Brojke sudionika se razlikuju: policija je dpa rekla da je sudjelovalo više od 300 ljudi, dok su MDR i AFP navele oko 200. Mnogi su bili mladi, a nekoliko govornika obratilo se okupljenima.

Prosvjed je slijedio akciju u Magdeburgu, glavnom gradu pokrajine. Tamo je 26. kolovoza, nedugo prije izbora u pokrajini, ovisno o izvoru, između 150 i 160 poduzeća zatvorilo na nekoliko sati. Vijeće za izbjeglice ističe da su se u Magdeburgu u znak solidarnosti pridružile i trgovine bez vlasnika migranata. Halle je ujedno grad u kojem je 2019. desničarski napadač napao sinagogu, što grad i dalje obilježava.

Niz malih izloga sa sivim, crvenim i zelenim roletama spuštenim ispod starih stambenih zgrada na kišan dan.

Strah je zadržao druge trgovce podalje

Organizatori kažu da je broj zatvorenih trgovina mogao biti mnogo veći. Suorganizatorica Dalal Mirzo, 38-godišnja Sirijka koja prema AFP-u živi u Halleu 11 godina, rekla je MDR-u da su mnogi vlasnici ostali otvoreni jer su se bojali da će biti meta ili da će im trgovine biti uništene. „Trideset trgovina se pridružilo, ali mnoge druge nisu se usudile sudjelovati”, rekla je AFP-u i dodala da su rasizam i napadi porasli od izbora.

Mirzo želi drugačiju raspravu. Prije prosvjeda je lokalnom portalu HalleSpektrum rekla da se društvo mora odmaknuti od pitanja tko smije pripadati. Na skupu je nabrojala gdje migranti rade: kao poduzetnici, u skrbi, zdravstvu i javnoj upravi. „Svuda smo i pripadamo ovdje”, rekla je, kako citira MDR. Vijeće za izbjeglice to je u svom pozivu na prosvjed saželo u jednoj rečenici: „Ljudsko dostojanstvo nema zakonodavni mandat” (Menschenwürde hat keine Legislaturperiode).

Izborni rezultat iza prosvjeda

Pozadina su izbori u pokrajini 6. rujna. Prema AFP-u, AfD je dobila gotovo 44 posto glasova, ali nije ostvarila apsolutnu većinu. Ured za zaštitu ustava (Verfassungsschutz) ogranak stranke u Saskoj-Anhaltu svrstava kao potvrđeno desničarsko-ekstremistički, što stranka osporava na sudu. Njezin vodeći kandidat Ulrich Siegmund želi da ga pokrajinski parlament u prosincu izabere za ministra-predsjednika. Tijekom kampanje je obećao, prema AFP-u, da će deportirati sve strance koji nezakonito žive u pokrajini.

Sudionici su raspoloženje opisali osobno. Mohamad-Samer, 29, radi u brzoj hrani koja je toga dana bila zatvorena i rekao je AFP-u da zbog AfD-a i rasizma ne može ostati u Halleu. Zastupnik Zelenih u pokrajinskom parlamentu Mamad Mohamad, koji u regiji živi 30 godina, rekao je da svakodnevno dobiva poruke od ljudi koji planiraju napustiti Saksku-Anhaltu. Prema Kurieru, rekao je i da su manjine od ulaska AfD-a u pokrajinski parlament prije deset godina meta mržnje u parlamentarnoj retorici.

Prazno stakleno tramvajsko stajalište s klupom i parkiranim biciklima uz mokre tračnice, na drvoredu u sumrak.

Nisu svi bili pesimisti. Fadi Darwish, 21, s ocem vodi bar s nargilama i u Halleu živi 13 godina. Rekao je AFP-u da se posebno ne brine za vlastitu budućnost, ali se nada da će susjedi vidjeti da većina arapskih imigranata marljivo radi. Mohamad je upozorio da gospodarstvo pokrajine i javne usluge ovise o tome hoće li ljudi ostati. AFP primjećuje da je Saska-Anhalt od ponovnog ujedinjenja 1990. izgubila oko četvrtine stanovništva.

Što prosvjed u Halleu znači za strane stanovnike

Za strance u Saskoj-Anhaltu najvažnije je pravno pitanje: pravila o boravku i azilu uglavnom određuju savezni zakoni i zakoni EU-a, a ne pokrajine. Pravni stručnjaci koje citira Kurier kažu da bi zato mnoge AfD-ove planove, poput najavljene ofenzive deportacija i „remigracije”, na razini pokrajine bilo teško provesti.

Ipak, prosvjed pokazuje stvarnu zabrinutost, koja je dio šireg trenda. Diskriminacija je jedan od razloga zbog kojih kvalificirani migranti napuštaju Njemačku (vidi naš izvještaj o migrantima koji napuštaju Njemačku zbog diskriminacije). AfD je od početka kampanje ciljala na snažan rezultat u pokrajini (više o pokretanju kampanje AfD-a u Magdeburgu). Tko doživi rasističke uvrede, može ih prijaviti policiji i potražiti savjet u lokalnim savjetovalištima za borbu protiv diskriminacije ili u saveznoj agenciji za borbu protiv diskriminacije. Organizatori prosvjeda u Halleu žele održati razgovor sa sugrađanima koji rijetko susreću izbjeglice ili migrante.

Ovaj je članak preveden s engleskog.

Povezani članci