Prosvjedi generacije Z: neredi u Frankfurtu

Prosvjedi generacije Z, na koje je inicijativa "Gen Z regelt" pozvala za 31. listopada, izveli su na ulice više od 30 njemačkih gradova desetke tisuća mladih. Na većini mjesta skupovi su tijekom dana protekli mirno. No nakon mraka u Frankfurtu je došlo do pljački, gorućih barikada i napada na policiju, a sukoba je bilo i u Hamburgu, Kölnu i Berlinu. Otada je slika postala jasnija, kao i politički spor o tome tko je stajao iza nasilja.

Organizatori su se nadali pokazivanju snage. Prema Stuttgarter Zeitungu, za sudjelovanje se prijavilo gotovo 180.000 ljudi. Došlo ih je znatno manje: sama inicijativa kasnije je procijenila odaziv u cijeloj zemlji na 100.000 do 120.000 ljudi, a policijska brojanja u pojedinim gradovima uglavnom su iznosila nekoliko tisuća.

Tko je sudjelovao u prosvjedima generacije Z i zašto

"Gen Z regelt" (otprilike "generacija Z će to riješiti") mlad je i labavo organiziran pokret. The Local je, pozivajući se na emisiju Tagesschau, izvijestio da njegovu jezgru čini samo pet osoba, od kojih troje želi ostati anonimno. Popis zahtjeva je širok: više novca za škole, pomoć kod ovisnosti i mjesta za psihoterapiju, pristupačni troškovi života, pravednija raspodjela tereta, jača zaštita klime i ograničenja nadzora. Protivljenje obveznom vojnom roku (Wehrpflicht) bilo je jedna od najvidljivijih tema dana.

Najveće mase okupile su se u velikim gradovima. Policija je izbrojila do otprilike 5000 ljudi kod Brandenburških vrata u Berlinu i oko 8000 u Frankfurtu. U Hamburgu se između 6000 i 7000 ljudi okupilo na Jungfernstiegu, grad Leipzig izvijestio je o oko 6000 sudionika, a München o oko 4000. U Hannoveru je policija izbrojila oko 5800 prosvjednika. Skupovi u Münchenu, Dresdenu, Chemnitzu, Rostocku, Kielu i Göttingenu opisani su kao uglavnom mirni.

Istraživačica mladih Nina Kolleck rekla je u intervjuima da su javna upozorenja na moguće nasilje u danima prije prosvjeda vjerojatno zadržala dio mladih kod kuće. Kao razlog slabijeg odaziva navodi se i odluka Savezne konferencije učenika (Bundesschülerkonferenz), koja zastupa učenike, da za taj dan ne mobilizira.

Frankfurt: miran mimohod, zatim noć nereda

Frankfurt je postao žarište prosvjeda generacije Z. Dnevna povorka nekoliko je puta zaustavljena jer su sudionici bili maskirani ili palili pirotehniku. Oko 18.20 sati policija je raspustila okupljanje u blizini Konstablerwachea, navodeći njegov nemiran tijek. Ono što je uslijedilo trajalo je do ranih jutarnjih sati. Skupine su se kretale središtem grada i trgovačkom ulicom Zeil, razbijale izloge, pljačkale trgovine i palile barikade. Policajci su napadani kamenjem, bocama, petardama i Molotovljevim koktelima.

Prema policiji, oštećeno je 17 trgovina, a pet ih je opljačkano, među njima trgovina obuće i parfumerija. Provaljeno je i u trgovinu oružjem, iz koje su odneseni plinski pištolji (Schreckschusswaffen); dva su kasnije pronađena. Angažirano je do 1300 policajaca. Više od 100 ih je ozlijeđeno, jedan teško nakon što ga je kamen pogodio u lice. Policija je uhitila 54 osobe. Uhićeni su imali između 13 i 29 godina i dolazili su iz Frankfurta, drugih dijelova Hessena i Sjeverne Rajne-Vestfalije. Prema javnom emiteru hessenschau, policija je također zabilježila 87 kaznenih prijava i izdala 1225 naloga za napuštanje mjesta (Platzverweise).

Zapovjednik policijske akcije Erik Hessenmüller govorio je o "novoj dimenziji nasilja". Istodobno je naglasio da se golema većina prosvjednika ponašala mirno te da okupljanje treba razlikovati od nereda koji su uslijedili. Vlasti su procijenile da je u neredima sudjelovalo 1000 do 1500 izgrednika.

Sukobi u Hamburgu, Kölnu i Berlinu

Frankfurt nije bio jedini grad u kojem se večer pretvorila u nasilje. U Hamburgu su maskirane skupine izvlačile građevinske ograde na kolnik i palile ih u blizini glavnog kolodvora i na području Steindamma. Prema leinetal24, u četvrti Dulsberg izgorjelo je desetak vozila, policija je upotrijebila vodene topove, više od 120 osoba je privedeno, a jedanaest policajaca je ozlijeđeno.

U Kölnu je policija rano zaustavila planiranu povorku zbog maskiranja i pirotehnike, a skup je završio poslijepodne. Kasnije su u blizini trga ispred katedrale na policajce bacane boce, vatromet, pa čak i bicikli. Policija je navela da je od maskiranih osoba zaplijenila Molotovljeve koktele. Lijevi dnevnik taz, s druge strane, opisao je postupanje policije tijekom dana kao agresivno, što je policija odbacila. U Berlinu je glavni skup prošao gotovo bez incidenata, no zasebna večernja povorka, koja prema The Localu nije bila povezana s "Gen Z regelt", završila je sukobima oko Rosenthaler Platza. Ondje je 27 policajaca lakše ozlijeđeno, a do 56 osoba je privedeno. Manji incidenti zabilježeni su i u Stuttgartu, Bremenu i Nürnbergu.

Politički spor o tome tko su bili izgrednici

Ministar unutarnjih poslova Hessena Roman Poseck (CDU) nazvao je događaje "orgijom nasilja". Krivnju je pripisao spoju od oko 100 lijevih ekstremista i nasilnih mladih te rekao da je skupina pretežno migrantskog podrijetla. Većina uhićenih, dodao je, ima njemačko državljanstvo. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) govorio je o jasnom narušavanju javnog reda (Landfriedensbruch) i okrivio nasilne lijeve skupine i izgrednike iz migrantskih zajednica. Poseck je također doveo u pitanje treba li u Frankfurtu dopustiti još jedan prosvjed te vrste.

Takav izbor riječi izazvao je kritike. Prema The Localu, ministar obrane Boris Pistorius (SPD) upitao je obuhvaćaju li "migrantske skupine" i njemačke državljane čije obitelji u zemlji žive već tri generacije. Gradonačelnik Frankfurta Mike Josef (SPD) rekao je da je zgrožen i ljut zbog nasilja, ali da mu nije važno kakvu putovnicu počinitelji imaju: svi moraju snositi posljedice. Premijer Hessena Boris Rhein (CDU) izjavio je da napadi neće ostati nekažnjeni. The Local osim toga nije pronašao dokaze da su počinitelji došli iz inozemstva.

Nekoliko političara upozorilo je da se ne smiju izgubiti iz vida brige mladih. Supredsjednica Zelenih Franziska Brantner rekla je da nasilje šteti legitimnoj stvari onih koji su prosvjedovali mirno. Političar SPD-a Dirk Wiese rekao je da politika mora dati odgovore u području obrazovanja i jednakih prilika, a savezna ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU) nazvala je te brige opravdanima, prenosi The Local.

Što slijedi nakon prosvjeda generacije Z

"Gen Z regelt" ogradila se od nereda. Inicijativa je izjavila da nije imala nikakav utjecaj na ono što se dogodilo nakon završetka njezinih skupova te da nasilje nikada nije bilo dio pokreta. Želi nastaviti prosvjedovati: sljedeći veliki datum je 20. studenoga, kada se skupina namjerava priključiti europskom danu prosvjeda mladih. Planirane su i daljnje akcije u školama i na sveučilištima, ali datumi još nisu objavljeni.

Istrage će trajati dulje. Policija u Frankfurtu obrađuje 54 uhićenja i zamolila je svjedoke da šalju fotografije i snimke. Ukupna šteta u nedjelju još nije bila izračunata. Policija u Hamburgu, Kölnu i Berlinu također istražuje kaznena djela počinjena navečer 31. listopada.

Što prosvjedi generacije Z znače za strance

Mirni prosvjedi normalan su dio javnog života u Njemačkoj, a mnogi mladi stranci i obitelji iseljenika dijele brige koje stoje iza prosvjeda generacije Z, od financiranja škola do troškova života. Tko 20. studenoga sudjeluje na skupu, trebao bi slijediti upute policije i brzo otići ako se okupljanje službeno raspusti, jer onaj tko ostane može i sam postati osumnjičenik. The Local upozorava da je namjerno skrivanje lica na prosvjedu na otvorenom u Njemačkoj kazneno djelo. Nosite sa sobom putovnicu ili boravišnu ispravu i držite se podalje od skupina koje počnu bacati predmete ili graditi barikade.

Za osobe bez njemačkog državljanstva ulog može biti veći nego za državljane. Kaznena presuda kasnije može biti važna za boravišnu dozvolu ili zahtjev za naturalizaciju, pa se isplati brzo potražiti savjet ako vas ikada privedu. Naš pregled pravnih usluga za strance objašnjava gdje pronaći pomoć. Ako živite ili radite u blizini ulice Zeil u Frankfurtu ili drugih trgovačkih ulica u središtima gradova, pratite lokalne vijesti prije sljedećeg dana prosvjeda. Mnoge teme koje su mladi prosvjednici otvorili, poput udaljenosti od politike i nedostatka prilika, gomilaju se godinama, kako je pokazala ranija studija o mladim Nijemcima koji se osjećaju odvojeno od politike.