Hitni prijmovi preopterećeni: kada nazvati 116117

Hitni prijmovi u Njemačkoj zbrinjavaju sve više ljudi kojima se moglo pomoći i drugdje, dok sve manje bolnica dijeli opterećenje. To je glavni nalaz izvješća Barmer Krankenhausreport 2026 (izvješće o bolnicama), koje je javna zdravstvena osiguravajuća kuća predstavila u Berlinu 27. listopada. Barmer sada želi da svaki pacijent kojemu nije ugrožen život prije odlaska u bolnicu prođe telefonsku procjenu, a taj korak nova savezna reforma hitne skrbi ostavlja dobrovoljnim. Za ljude koji žive u Njemačkoj sustav ima dva broja: 112 za hitne slučajeve i 116117 za hitne probleme izvan radnog vremena ordinacija.

Što je izvješće Barmera utvrdilo na hitnim prijmovima

Prema izvješću, bolnice u Njemačkoj obavile su 2015. oko 12,3 milijuna ambulantnih hitnih zbrinjavanja, a 2024. oko 12,7 milijuna. Ambulantno znači da su pacijenti pregledani, a zatim poslani kući umjesto da budu primljeni na odjel. Ukupni porast je malen, ali broj bolnica koje pružaju takvu skrb smanjio se u istom desetljeću, pa slučajeve dijeli manje ustanova. Barmer izračunava da je prosječna bolnica 2024. zbrinula 8,7 posto više ambulantnih hitnih slučajeva nego deset godina ranije.

Prosjek skriva velike razlike. U svakoj desetoj bolnici broj takvih slučajeva od 2015. više se nego udvostručio, izvijestio je ZDF pozivajući se na studiju. U dvije od pet bolnica broj slučajeva porastao je za 39 posto, dok je u druge dvije od pet pao za 26 posto. Barmer uračunava samo bolnice s najmanje 50 ambulantnih hitnih zbrinjavanja godišnje, a prema tom mjerilu njihov je broj pao s 1.614 na 1.536. Brojke se temelje na podacima o obračunu za oko 8,5 milijuna osiguranika Barmera i ekstrapolirane su na cijelo stanovništvo. WeLiveIn.de već je pisao o rekordnom broju posjeta hitnim prijmovima u Njemačkoj.

Zašto neke regije mnogo češće koriste hitne prijmove

Korištenje se znatno razlikuje od regije do regije. Prema izvješću Barmera, bolnice u Baden-Württembergu zbrinule su 2024. po stanovniku oko 50 posto više ambulantnih hitnih slučajeva od državnog prosjeka, dok su bolnice u Tiringiji bile oko 22 posto ispod njega. Autor studije, liječnik Daniel Grandt, u svojoj je pisanoj izjavi za predstavljanje naveo nižu brojku, prema kojoj je Baden-Württemberg 35 posto iznad državnog prosjeka. Novinska agencija dpa razliku je sažela navodeći da su stanovnici te jugozapadne savezne pokrajine bolničku hitnu skrb koristili gotovo dvostruko češće od stanovnika Tiringije.

Grandt je rekao da se regionalne razlike ne mogu objasniti ni demografijom ni medicinskim razlozima. Istaknuo je i da su mnogi slučajevi jednostavni. Prema Barmeru, 60 posto ambulantnih hitnih pacijenata zbrinuto je bez ikakve dijagnostike uređajima, poput ultrazvuka, rendgena ili CT-a. Grandt je dodao da se radnim danima šest od deset takvih posjeta dogodilo između 8 i 18 sati, kada bi obiteljski liječnik obično bio dostupan.

Grandt je naglasio da pacijente čija se zabrinutost pokaže neutemeljenom ne treba kriviti. Mnogi ljudi jednostavno ne mogu procijeniti koliko su njihovi simptomi hitni, rekao je, a u nedavnoj anketi više od polovine ispitanih pacijenata na hitnim prijmovima nije znalo da postoji dežurna liječnička služba izvan radnog vremena. Pozvao je na nacionalnu informativnu kampanju, koju je nazvao dijelom koji nedostaje reformi.

Barmer želi obveznu trijažu prije hitnih prijmova

Predsjednik uprave Barmera Christoph Straub upozorio je da prepune čekaonice ugrožavaju sve, uključujući pacijente koji doista imaju akutni hitni slučaj. "Nije svaki navodni hitni slučaj doista hitan", rekao je na predstavljanju, prenosi dpa. U jutarnjem programu ZDF-a Morgenmagazin dodao je da ljudi s teškim bolestima i jakim bolovima zbog toga čekaju dulje.

Predlaže obveznu prvu telefonsku procjenu, kasnije poduprtu digitalnim alatima, za sve kojima nije ugrožen život. Pacijenti bi zatim bili upućeni na odgovarajuću razinu skrbi, primjerice u ordinaciju obiteljskog liječnika, dežurnu ordinaciju ili bolnicu, i ondje bi dobili točan termin. Barmer navodi primjer Danske, gdje se, osim u slučajevima opasnim po život, najprije mora nazvati. Prema Grandtu, 42 posto danskih telefonskih procjena u potpunosti zatvara slučaj, bez potrebe za odlaskom u bolnicu ili ordinaciju.

Straub također želi više kućnih posjeta liječnika te šire ovlasti za medicinske sestre i drugo nemedicinsko osoblje u domovima za starije. Cilj je da se krhke starije osobe ne odvoze u bolnicu zbog problema koji bi se mogli liječiti ondje gdje žive.

Što mijenja nova Notfallreform

Bundestag je 15. listopada glasovima vladajuće koalicije i Zelenih usvojio Notfallreform (reformu hitne skrbi), dok su AfD i Ljevica bili suzdržani, izvijestila je dpa. Prema Saveznom ministarstvu zdravstva, broj 116117 bit će podijeljen na službu za naručivanje i Akutleitstelle, centar za koordinaciju akutne skrbi koji radi danonoćno, savjetuje telefonom ili videovezom i po potrebi može poslati liječnika u kućni posjet. Bolnice će voditi Integrierte Notfallzentren (integrirane hitne centre), koji objedinjuju hitni prijam, dežurnu ordinaciju i središnji šalter za procjenu. Centri 116117 i spasilački operativni centri 112 bit će i digitalno povezani, kako bi se informacije prenosile bez potrebe da pacijenti sve ponavljaju.

Savezni ministar zdravstva Carsten Linnemann nazvao je reformu odavno potrebnom. Kritika osiguravajuće kuće uža je: zakon nudi telefonsku procjenu, ali nikoga ne obvezuje da je koristi, pa pacijenti i dalje mogu otići izravno na hitni prijam bolnice. "Bez jasne obveze uspjeh reforme je upitan", rekao je Straub, kako prenose dpa i ZDF.

116117 ili 112: kako bi stranci trebali koristiti hitne prijmove

Ta dva broja imaju različite namjene, a pozivi prema oba besplatni su iz fiksne i mobilne mreže. 112 je broj za hitne slučajeve u situacijama opasnim po život, poput boli u prsima, znakova moždanog udara, jakog krvarenja, ozbiljnih problema s disanjem ili teške nesreće. Povezuje vas sa službom spašavanja, koja šalje vozilo hitne pomoći i odlučuje koja je bolnica prikladna.

116117 je ärztlicher Bereitschaftsdienst, dežurna liječnička služba koju vode liječnici koji liječe pacijente s javnim zdravstvenim osiguranjem. Prema službenoj stranici, namijenjena je tegobama zbog kojih biste inače otišli u ordinaciju, ali koje ne mogu čekati do sljedećeg dana. Linija radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, u cijeloj zemlji i bez pozivnog broja. Služba vas može uputiti u Bereitschaftspraxis, dežurnu ordinaciju otvorenu navečer, vikendom i blagdanima. Problemi sa zubima nisu obuhvaćeni, jer za njih postoje zasebne stomatološke hitne službe.

Stranica 116117.de nudi i provjeru simptoma pod nazivom Patienten-Navi, pretraživanje obližnjih dežurnih ordinacija i službu za naručivanje za osobe s javnim osiguranjem. Dijelovi su dostupni na engleskom, arapskom, turskom, ukrajinskom i nekoliko drugih jezika. Tijekom uobičajenog radnog vremena prva adresa ostaje vaš obiteljski liječnik, Hausarzt, iako se u idućim godinama očekuje nedostatak obiteljskih liječnika. U ordinaciju ili bolnicu uvijek ponesite karticu zdravstvenog osiguranja.

Ako niste sigurni, nazovite 116117 i opišite svoje simptome, a ako bi nešto moglo biti opasno po život, odmah nazovite 112. Odlazak na hitne prijmove zbog manjeg problema obično znači dugo čekanje, a prema Grandtu takvi posjeti često ionako završe upućivanjem pacijenta natrag obiteljskom liječniku.