Lažne dojave o bombi na letovima: tjedan uzbuna

Pet dana početkom studenoga val lažnih dojava o bombi na letovima uznemirio je europski zračni promet. Između 2. i 6. studenoga deseci putničkih zrakoplova bili su meta prijetnji, nekoliko ih je preusmjereno ili su ih pratili borbeni zrakoplovi, a neke su zračne luke nakratko obustavile rad. Svi su zrakoplovi sigurno sletjeli, a ni u jednom slučaju pretrage nisu pronašle eksploziv.

Prijetnje su pogodile i niskotarifne i nacionalne zrakoplovne kompanije, na linijama prema i iz Bugarske, Italije, Poljske, Češke i Francuske. Istrage su u tijeku u nekoliko zemalja, ali dosad nijedno tijelo nije navelo tko je poslao poruke ni zašto. Za putnike koji žive u Njemačkoj glavna su pitanja koliko je opasnost stvarna, što se događa u zrakoplovu kad stigne prijetnja i koja prava imaju putnici.

Kako su se odvijale lažne dojave o bombi na letovima

Niz je započeo u ponedjeljak 2. studenoga, kada je let Wizz Aira iz Londona za Sofiju neplanirano sletio u Budimpeštu nakon što je tijekom leta primljena prijetnja. U utorak je, prema njemačkoj novinskoj agenciji dpa, let LOT-a iz Londona sa 181 osobom u zrakoplovu upućen u manju varšavsku zračnu luku Modlin, koja je privremeno zatvorena dok su stručnjaci pregledavali zrakoplov. Istog su dana pretraženi i letovi za Sofiju i Rim. Europska agencija za zračni promet Eurocontrol u utorak je zabilježila sedam ugroženih letova.

Četvrtak 5. studenoga donio je vrhunac, s prijetnjama protiv 14 letova. Associated Press izvijestio je da je let Aer Lingusa iz Dublina za Rim preusmjeren u francusku vojnu zračnu bazu Évreux nakon što je ured francuskog premijera naredio borbenim zrakoplovima da ga presretnu, te da su zrakoplov Finnaira na putu za Rim pratili lovci talijanskog ratnog zrakoplovstva. Vojnu pratnju dobila su i tri leta Ryanaira prema Sofiji. U petak 6. studenoga val se nastavio: Mađarska je tri puta podigla borbene zrakoplove kako bi pratili putničke zrakoplove, let Wizz Aira iz Praga za Rim preusmjeren je u Veneciju, praška zračna luka prijavila je prijetnje protiv devet letova, a Francuska je zabilježila četiri prijetnje protiv zrakoplova iznad svojeg teritorija, koji su svi sigurno sletjeli u pariški Orly. Istog su dana prijetnje bombom poslane e-poštom prisilile irsku javnu radioteleviziju RTÉ da evakuira zaposlenike, a prijetnje su primili i bugarska Nova TV te britanski Sky.

Eksploziv nije pronađen, a pošiljatelj nije dokazan

Sve su se uzbune pokazale lažnima. Britanska ministrica prometa Heidi Alexander nazvala ih je zlonamjernim lažnim prijetnjama, a Eurocontrol je naglasio da je poremećaj u mreži u cjelini bio malen: 14 ugroženih letova u četvrtak činilo je samo oko 0,05 posto prometa tog dana. Ukupno je dpa tijekom tjedna izbrojio više od 30 uzbuna.

Tko stoji iza lažnih dojava o bombi na letovima, i dalje je otvoreno pitanje. Europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da je "prerano za zaključke o tome jesu li prijavljeni incidenti povezani" te da se nacionalne istrage nastavljaju. Neki e-mailovi upućeni medijima bili su potpisani imenom "Mihail Andropov", koje možda ne pripada stvarnoj osobi. Dužnosnici su za AP rekli da su prijetnje poslane u Rim stigle od skupine koja sebe naziva antifeminističkom, ali nije jasno je li isti pošiljatelj odgovoran i za ostale. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares nazvao je kampanju hibridnom agresijom, ne navodeći nijednu zemlju. Stručnjak za sigurnost Peter R. Neumann rekao je za dpa da obrazac izgleda kao koordinirana operacija ometanja, ali da zasad nema pouzdanih dokaza o ruskoj umiješanosti, vezi o kojoj se nagađalo.

Europska komisija aktivirala je prekogranični mehanizam za razmjenu informacija o zaštiti zračnog prometa, u kojem sudjeluje i Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa EASA sa sjedištem u Kölnu. Nakon razgovora s Eurocontrolom i EASA-om Tzitzikostas je rekao da će se stručnjaci za sigurnost u tjednu od 9. studenoga sastati u Bruxellesu kako bi razgovarali o daljnjim mjerama.

Što su prijetnje značile za Njemačku

Njemačka nije bila u središtu vala, ali njemačka kontrola zračnog prometa bila je uključena. Prema dpa-u, najmanje četiri leta kojima se prijetilo u petak prešla su njemački zračni prostor, a Deutsche Flugsicherung (DFS), njemačka služba za kontrolu zračne plovidbe, proslijedila je upozorenja posadama i susjednim kontrolnim centrima. DFS je naveo da takve prijetnje same po sebi nisu neuobičajene, ali da se ne sjeća takvog nagomilavanja.

Njemačka je već doživjela manje valove. Godine 2023. prijetnja zračnoj luci Hamburg bila je dio niza lažnih uzbuna diljem zemlje. Stručnjaci koje citira dpa upozoravaju i da bi imitatori mogli dodati vlastite prijetnje dok trenutačni val privlači pozornost, što je jedan od razloga zašto vlasti svaku poruku shvaćaju ozbiljno, čak i kada se čini nevjerojatnom.

Što se događa u zrakoplovu nakon lažnih dojava o bombi na letovima

Zrakoplovne kompanije i zračne luke obavještavaju sigurnosne službe čim stigne prijetnja i osnivaju krizne timove. Ako je zrakoplov već u zraku, kapetan odlučuje hoće li nastaviti let, skrenuti ili sletjeti, prema njemačkom sindikatu pilota Vereinigung Cockpit, iako države mogu ograničiti slijetanja ili poslati presretače. Posada obično kreće prema najbližoj prikladnoj zračnoj luci u koordinaciji s kontrolom zračnog prometa. Mjere u zrakoplovu mogu uključivati isključivanje Wi-Fija i utičnica za punjenje te, kada uvjeti dopuštaju, smanjenje razlike u tlaku između kabine i vanjskog zraka kako bi se ograničio učinak moguće eksplozije.

Nakon slijetanja zrakoplov se parkira na zasebnoj poziciji, gdje čekaju vatrogasci, policija i stručnjaci za eksplozive. Putnici izlaze prema uputama posade prije nego što stručnjaci pretraže zrakoplov. Hoće li i kada putnici biti obaviješteni o razlogu, ovisi o situaciji, jer je sigurno provođenje postupka na prvom mjestu. Te su operacije skupe: stručnjak za zaštitu zračnog prometa sa Sveučilišta u Coventryju Philip Baum procijenio je za AP da svaki takav poremećaj zrakoplovnu kompaniju može stajati do 250.000 američkih dolara.

Što to znači za putnike u Njemačkoj

Rizik za pojedini let i dalje je iznimno nizak, a reakcija pokazuje da sustav funkcionira kako je zamišljeno: posade brzo skreću, zrakoplovi se pretražuju i nitko nije ozlijeđen. Ako je vaš let pogođen, slijedite upute posade i računajte na dugo kašnjenje dok se zrakoplov pretražuje.

Kad je riječ o odšteti, vijesti su manje dobre. Prema portalu za prava putnika Flightright, koji citira dpa, prijetnja bombom smatra se izvanrednom okolnošću, pa zrakoplovne kompanije ne moraju isplatiti paušalnu odštetu prema pravilima EU-a o pravima putnika. Ipak vas moraju što prije prevesti do odredišta, po potrebi rezervacijom kod druge zrakoplovne kompanije ili autobusom, vlakom ili taksijem. Sačuvajte ukrcajne propusnice i račune za slučaj da kasnije morate potraživati troškove. Za druge promjene koje utječu na letenje iz Njemačke pogledajte naš članak o smanjenju poreza na zrakoplovne karte.