Glasovanje berlinske Ljevice: u igri 160.000 stanova

Berlinska Ljevica (Die Linke) u subotu, 31. listopada, na zemaljskom stranačkom kongresu odlučuje hoće li otvoriti službene koalicijske pregovore s SPD-om i Zelenima. Ako berlinska Ljevica kaže da, glavni grad mogao bi dobiti prvu gradonačelnicu iz Ljevice, Elif Eralp, i vladu koja želi oko 160.000 stanova za najam prenijeti od velikih korporativnih najmodavaca u javno vlasništvo. Savezna vlada priprema zakon kojim bi plan trebao postati iznimno skup, a koalicija je istodobno pod pritiskom zbog pitanja antisemitizma.

Zašto je glasovanje berlinske Ljevice važno

Ljevica je pobijedila na berlinskim zemaljskim izborima 20. rujna s 25,7 posto glasova. CDU je bio drugi s 18,8 posto, a slijede AfD sa 16,3 posto, Zeleni sa 14,3 posto i SPD s 12,1 posto, što mu je najlošiji rezultat u povijesti grada. Odlazeća koalicija CDU-a i SPD-a izgubila je većinu, a nakon sondažnih razgovora tri stranke lijevog centra dogovorile su zajednički dokument. SPD i Zeleni već su odobrili početak koalicijskih razgovora.

Eralp, koja vodi klub berlinske Ljevice u zemaljskom parlamentu, očekuje da će kongres velikom većinom podržati pregovore. "Prema mojoj procjeni, stranka će velikom većinom odlučiti o početku koalicijskih pregovora", rekla je listu Berliner Morgenpost, kako je prenijela agencija dpa. Dodala je da očekuje kritike na kongresu i smatra ih legitimnima te da je stranka morala prihvatiti bolne kompromise jer je osvojila 25,7 posto, a ne apsolutnu većinu. Prema agenciji AFP, Eralp je 45-godišnja pravnica, kći turskih imigranata, i mogla bi postati prva vladajuća gradonačelnica Berlina (Regierende Bürgermeisterin) iz Ljevice.

Konačni koalicijski sporazum još bi morale odobriti sve tri stranke. Prema dpa-u, vodstvo berlinskog SPD-a pokrenulo je glasovanje članstva, Ljevica planira obvezujuće glasovanje članova, a Zeleni žele digitalno ispitivanje mišljenja članova nakon kojeg bi odluku donijela skupština delegata.

Plan podruštvljenja 160.000 stanova

Stanovanje je u središtu projekta. Dokument iz sondažnih razgovora predviđa prijenos stanova velikih privatnih stambenih tvrtki u javno vlasništvo, postupak koji se na njemačkom naziva Vergesellschaftung (podruštvljenje). Većina medija, uključujući The Local, opisuje plan kao usmjeren na tvrtke koje posjeduju više od 10.000 stanova u Berlinu. Agencija dpa prag opisuje nešto drukčije: plan bi obuhvatio tvrtke s 10.000 ili više stanova u gradu, ali one bi smjele zadržati osnovni fond od 10.000 stanova. Ukupno bi bilo preneseno oko 160.000 stanova pet tvrtki. Prema dpa-u, najveća je Vonovia s oko 130.000 stanova u Berlinu, dok bi stambene zadruge, najmodavci usmjereni na opće dobro i stanovi izgrađeni od 2021. bili izuzeti.

Naknada tvrtkama bila bi ograničena na 16 milijardi eura, što je, kako ističe nekoliko medija, vjerojatno ispod tržišne vrijednosti. Prema dpa-u, novac bi se posudio i otplaćivao kroz najamnine, a prijedlog zakona trebao bi biti predstavljen sredinom 2028. i stupiti na snagu godinu dana nakon donošenja, pa The Local očekuje da promjena neće stupiti na snagu prije 2029. Stranke također planiraju ograničiti povećanja najamnina u državnim stambenim tvrtkama na 2 posto godišnje i do 2031. izdati 100.000 građevinskih dozvola.

Plan bi se oslanjao na članak 15. Temeljnog zakona (Grundgesetz), koji dopušta prijenos zemljišta i nekretnina u javno vlasništvo uz naknadu. Za razliku od izvlaštenja prema članku 14., nikada nije primijenjen, pa ne postoji sudska praksa o njegovu dosegu. Berlinčani su prije pet godina na referendumu glasovali za podruštvljenje velikih stambenih tvrtki, a prema dpa-u stambeni sektor već je najavio tužbe.

Dobrindtov protuplan i Merzovo obećanje

Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) 25. listopada predstavio je ključne točke zakona Investitionsschutzgesetz (zakon o zaštiti ulaganja), o kojima je prvi izvijestio list Bild. Prema planu, savezna zemlja morala bi dokazati da je podruštvljenje nužno i da su iscrpljene sve alternative, poput financiranja ili gradnje novih stanova. Naknada bi morala odgovarati punoj tržišnoj vrijednosti, utvrđenoj stručnom procjenom, i biti isplaćena odmah u novcu. Dobrindt je za Bild rekao da je "proizvoljni ljevičarski fetiš podruštvljenja" nespojiv s Temeljnim zakonom.

Eralp je u emisiji Morgenmagazin televizije ZDF rekla da je plan neustavan jer savezni zakon ne može blokirati ono što Temeljni zakon dopušta, a prijedlog je uperen protiv najmoprimaca, izvijestio je pravni portal beck-aktuell. Savezni supredsjednik Ljevice Luigi Pantisano predvidio je da plan neće proći pred Saveznim ustavnim sudom. Sumnje su izrazili i članovi vladajuće koalicije: glasnogovornik SPD-a za stanarsko pravo Hakan Demir i čelnica Zelenih Franziska Brantner doveli su u pitanje može li običan savezni zakon ograničiti članak 15. Glasnogovornik Saveznog ministarstva pravosuđa rekao je da bi opća zabrana bila neustavna, ali je napomenuo da Dobrindtove točke postavljaju uvjete, a ne zabranu, prenio je beck-aktuell.

Kancelar Friedrich Merz (CDU) više je puta obećao zaustaviti berlinski plan i pozvao SPD, svog partnera u saveznoj koaliciji, da promijeni smjer. SPD je podijeljen: na saveznoj razini početkom ove godine podržao je ideju zakona o zaštiti ulaganja, dok se berlinski SPD opredijelio za podruštvljenje. The Local ističe da CDU, CSU i SPD u Bundestagu imaju većinu od samo 12 zastupničkih mjesta, pa bi šačica pobunjenika mogla blokirati zakon.

Spor oko antisemitizma

Razgovore zasjenjuju i optužbe da dijelovi berlinske Ljevice toleriraju antisemitizam, tema koja će se vjerojatno ponovno otvoriti na kongresu 31. listopada. SPD, Zeleni i Ljevica potpisali su zajedničku deklaraciju protiv antisemitizma, koja potvrđuje pravo Izraela na postojanje i obećava veće policijske ovlasti za zaštitu židovskog života. Prema AFP-u, neki članovi Ljevice deklaraciju vide kao izdaju propalestinskog stava stranke.

Eralp se ogradila od Vanesse Emde, zastupnice Ljevice u zemaljskom parlamentu, koja se optužuje da dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje. "Svi članovi Ljevice moraju se držati odluka naše stranke. Ona to nije učinila", rekla je Eralp prema dpa-u, dodavši da više nema zajedničke osnove za suradnju. AFP je također izvijestio da je, prema policijskom sindikatu GdP, više od 70 policajaca zatražilo premještaj u druge savezne zemlje umjesto da služe pod gradonačelnikom iz Ljevice.

Što plan berlinske Ljevice sada znači za najmoprimce

Zasad odluka berlinske Ljevice 31. listopada neće ništa promijeniti za ljude koji u Berlinu žive u najmu. Vaš ugovor o najmu, vaš najmodavac i vaša najamnina ostaju isti, a postojeća savezna zaštita najmoprimaca i dalje se primjenjuje. Čak i ako se koalicija formira, zakon o podruštvljenju ne bi bio predstavljen prije sredine 2028., a sudske tužbe gotovo su sigurne. Ako unajmljujete od Vonovije ili druge velike tvrtke, nema potrebe reagirati na glasine niti zbog ove rasprave potpisivati išta novo.

Bi li podruštvljenje pojeftinilo stanove, sporno je. Vonovia prosječnu neto najamninu u pogođenim stanovima trenutačno procjenjuje na 8,26 eura po četvornom metru, izvijestila je dpa, dok je ekonomist DIW-a Konstantin Kholodilin izračunao da bi za pokrivanje troškova bez subvencija bilo potrebno oko 9,78 eura. Predloženo ograničenje od 2 posto u državnim tvrtkama vrijedilo bi samo ako se koalicija formira i provede ga. Najmoprimci koji traže savjet o svojim sadašnjim pravima mogu se obratiti lokalnoj udruzi najmoprimaca (Mieterverein) i pročitati naš pregled prava i obveza najmoprimaca. Pozadinu pritiska iza rasprave donosi naš članak o rastu najamnina i padu ponude.