ŽivimoU.de
Zakonodavne vijesti

Reforma obavještajnih službi daje BND-u ovlasti hakiranja

4 min čitanja

Staklena i betonska vladina četvrt Berlina sivog studenoga popodneva, s tihim trgom ispred.

Bundestag je usvojio veliku reformu obavještajnih službi koja dvjema glavnim njemačkim obavještajnim službama daje znatno šire ovlasti. U petak, 13. studenoga 2026., prema podacima Berlin Storyja i Apollo Newsa, 309 zastupnika glasovalo je za, 190 protiv, a 71 se suzdržao. Reforma omogućuje vanjskoj obavještajnoj službi BND i unutarnjoj obavještajnoj agenciji Verfassungsschutz da rade više od promatranja i izvještavanja. Po prvi put mogu izravno djelovati protiv prijetnji, uključujući uzvratni hakerski napad nakon kibernetičkog napada.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) nazvao ju je "Jahrhundertreform", odnosno reformom stoljeća. Kritičari iz stranaka Die Linke, FDP i AfD upozoravaju na masovni nadzor. Za ljude koji žive u Njemačkoj ključno je pitanje koliko njihovih podataka agencije mogu vidjeti i pohraniti te što ih sprječava da ih zlorabe.

Što reforma obavještajnih službi dopušta

Dosad su BND, koji djeluje u inozemstvu, i Verfassungsschutz, koji djeluje unutar Njemačke, uglavnom prikupljali podatke. Prema novom zakonu mogu i intervenirati. ZDF javlja da za vrijeme kibernetičkog napada mogu blokirati ili preusmjeriti tokove podataka te isključiti poslužitelje osumnjičenih hakera. Mogu također oštetiti ili onesposobiti alate koji se koriste u napadu te brisati ili krivotvoriti pohranjene podatke. Nasilje nad ljudima je isključeno.

Novinska agencija dpa, koju citira t3n, donosi dodatne pojedinosti. Verfassungsschutz može tajno ulaziti u domove uz vrlo visoke pragove i uz prethodno odobrenje, na primjer kako bi čitao podatke s uređaja. Može nadzirati šifriranu komunikaciju, koristiti umjetnu inteligenciju za analizu podataka te uspoređivati slike i lica na internetu. Može zatražiti podatke i od pružatelja platnih usluga, platformi i proizvođača automobila. U uskim iznimkama može regrutirati 16- i 17-godišnjake kao doušnike. BND može ispitivati strane informatičke sustave i ometati neprijateljske mreže u inozemstvu.

Pohrana podataka i nadzor: zaštitni mehanizmi

BND može pohranjivati podatke prikupljene u inozemstvu bez prethodnog razvrstavanja. Prema dpa, sadržaj se može čuvati do šest mjeseci, a metapodaci, odnosno tko je s kim i kada komunicirao, do 13 mjeseci. Telekomunikacijskim tvrtkama može se narediti da ograničeno vrijeme čuvaju podatke o prometu, za BND do tri mjeseca. Verfassungsschutz dobiva pristup samo ako sumnja postane čvršća.

Reforma osniva i Unabhängiger Kontrollrat, neovisno vijeće stručnjaka koje radi poput suda. Prema dpa, ono pregledava najintruzivnije mjere prije nego što se smiju provesti. U hitnim slučajevima agencije mogu započeti prve, no ako vijeće mjeru ne potvrdi na vrijeme, ona prestaje vrijediti. Nijedna agencija ne dobiva policijske ovlasti poput uhićenja ili otvorenih pretraga, a liječnici, odvjetnici, psihoterapeuti i novinari uživaju posebnu zaštitu profesionalne tajne.

Tamna serverska prostorija u Njemačkoj s redovima ormara i treptavim svjetlima, bez ikoga.

Zašto kritičari strahuju za privatnost

Clara Bünger iz stranke Die Linke kaže da reforma briše razliku između policije i obavještajnih službi. Tvrdi da Dobrindt "stvara novu njemačku tajnu policiju" i upozorava na digitalni masovni nadzor i gubitak zaštite podataka, čak i u liječničkim ordinacijama. Tvrdi i da agencije mogu ulaziti u domove "bez sudskog nadzora". Vladina strana naglašava vijeće za nadzor i prethodno odobrenje, pa je ova točka sporna.

Prema Apollo Newsu, Wolfgang Kubicki iz FDP-a nazvao je zakon povijesnim kršenjem tabua i rekao da je teško zamisliti da Savezni ustavni sud neće intervenirati. Christian Wirth iz AfD-a rekao je da su stručnjaci na saslušanjima velike dijelove zakona ocijenili neustavnima. Konstantin von Notz iz Zelenih smatra reformu potrebnom, ali kaže da ide predaleko. Apollo je stranački medij, pa se ove tvrdnje trebaju čitati kao tvrdnje samih političara.

Zašto to vlada želi i što slijedi

Dužnosnici ukazuju na prijetnje iz Rusije, Kine i Irana, uključujući zavjere protiv čelnika industrije naoružanja i slučaj eksplozivnog drona na zračnoj luci Leipzig/Halle. Predsjednik BND-a Martin Jäger rekao je u listopadu, prema dpa: "Rusija protiv nas vodi sjenovit rat". Naši raniji izvještaji o ruskoj špijunaži i sabotaži te o svrstavanju AfD-a među ekstremiste pokazuju koliko su se te rasprave rasplamsale. Dpa također navodi da je Ustavni sud do kraja godine postavio rok za nova pravila BND-a o signalnoj obavještajnoj djelatnosti.

Zakon nije konačan. Prema Apollo Newsu, Bundesrat, dom saveznih država, još se mora baviti njime i očekuje se većina, ali datum nije određen. Pregled sjednice Bundesrata od 20. studenoga ne navodi ovu točku. Žalbe Ustavnom sudu su moguće, kao što su kritičari nagovijestili.

Što reforma obavještajnih službi znači za stanovnike

Za većinu ljudi se u svakodnevnom životu ništa ne mijenja. Agencije ciljaju osumnjičene ekstremiste, teroriste i strane špijune, a ne obične stanovnike. Ipak, podaci mogu biti zahvaćeni širokim mrežama. BND prikuplja komunikaciju iz inozemstva u velikom opsegu, a Verfassungsschutz može tražiti podatke od platformi i tvrtki za plaćanje. Ako održavate kontakte s ljudima u inozemstvu ili u političkim skupinama, vaši podaci mogu biti među njima.

Osoba viđena s leđa sjedi navečer za stolom uz prozor s pogledom na dvorište njemačke stambene zgrade, s prijenosnim računalom.

Privatnost možete zaštititi koristeći aplikacije za razmjenu poruka s end-to-end šifriranjem i redovitim ažuriranjem uređaja. Ako smatrate da agencija pohranjuje podatke o vama, možete pismeno upitati posjeduje li ih, iako su odgovori zbog sigurnosnih razloga često ograničeni. Zakon će trebati vremena da stupi na snagu i može se izmijeniti na sudu, pa pratite vijesti o sjednici Bundesrata.

Ovaj je članak preveden s engleskog.

Povezani članci