Nova studija otkriva da temeljni prihod od 1,200 eura povećava dobrobit bez smanjenja posla

Pozivi da se dohodak građana zamijeni univerzalnim plaćanjem dobivaju na zamahu

Njemačka ponovno raspravlja o budućnosti svog sustava socijalne skrbi. Kao nezadovoljstvo strujom novac građana sustav se nastavlja — neki tvrde da je previše velikodušan, drugi kažu da nameće degradirajuće uvjete — stručnjaci i društvene organizacije oživljavaju alternativu o kojoj se dugo raspravljalo: bezuvjetni temeljni dohodak.

Novo izvješće Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) predlaže zamjenu sadašnjih struktura socijalne skrbi s mjesečnim univerzalnim temeljnim dohotkom od 1,200 eura za svaku odraslu osobu i 600 eura za svako dijete, bez obzira na zaposlenje ili društveni status. Ideja je eliminirati birokraciju i stvoriti sustav koji svakom pojedincu pruža financijsku stabilnost, oslobađajući ga odluka temeljenih na strahu i složenih procesa prijave.

Eksperiment iz stvarnog života: nema pada zaposlenosti

Organizacija sa sjedištem u Berlinu Mein Grundeinkommen pokrenuo je trogodišnju studiju koju su podržali istraživači s DIW-a, Sveučilišta u Kölnu, Sveučilišta Oxford i drugih. Između 2021. i 2024. 122 nasumično odabrana sudionika dobivala su 1,200 eura svaki mjesec — neoporezivo i bez uvjeta.

Suprotno uvriježenim strahovima, nitko od sudionika nije dao otkaz na poslu. Razina zaposlenosti među onima koji primaju prihod ostala je gotovo identična onima u kontrolnoj skupini. Umjesto da skrate svoje radno vrijeme, mnogi su iskoristili financijsku potporu za traženje novih prilika, poboljšanje svojih kvalifikacija ili promjenu posla u potrazi za značajnijim poslom.

Na primjer, Bianca Radlbeck iz Regensburga iskoristila je prihod za nastavak studija u Münchenu prije nego što se vratila kući kako bi pronašla posao koji je bolje usklađen s njezinim interesima. Još jedna sudionica, Romy iz Leipziga, pokrenula je dodatni posao kao umjetnica. Obojica su pripisali temeljni dohodak što im je omogućio preuzimanje proračunatih rizika, a da ne budu prisiljeni na neprikladan ili nestabilan posao samo kako bi spojili kraj s krajem.

Opipljivi dobici u zdravstvenoj i financijskoj sigurnosti

Sudionici u skupini temeljnog dohotka dosljedno su izvještavali o nižim razinama stresa, boljem snu i većem zadovoljstvu svojim životom i poslom. Studija je mjerila te učinke ne samo putem intervjua i anketa, već i putem bioloških markera, poput uzoraka kose za procjenu hormona stresa.

Povećala se i društvena interakcija. U prosjeku, primatelji su provodili gotovo četiri sata više tjedno uključeni u društvene aktivnosti od onih u kontrolnoj skupini. Zabilježeno je da se njihovo opće blagostanje podiglo na razinu koja se obično vidi nakon velikih životnih događaja kao što je brak.

Financijsko ponašanje također se značajno promijenilo. Dok su mnogi sudionici u početku koristili sredstva za ispunjenje dugo odgađanih osobnih ciljeva, većina ih je kasnije prešla na štednju ili ulaganje. Udio primatelja s imovinom manjom od 10,000 eura pao je sa 27% na 13% tijekom razdoblja istraživanja, pokazujući jasan trend prema poboljšanoj financijskoj otpornosti.

Financiranje ostaje glavni izazov

Unatoč obećavajućim rezultatima, pitanje financiranja takvog programa ostaje središnje. Sama studija nije testirala implementaciju u stvarnom svijetu u kojoj se uklanjaju postojeće socijalne beneficije ili povećavaju porezi. Sudionici su dobili novac uz svoje redovite prihode, stvarajući najbolji scenarij.

Međutim, Mein Grundeinkommen objavio je financijski kalkulator razvijen u suradnji s DIW-om. Prema njihovom modelu, do 75% troškova moglo bi se pokriti preraspodjelom postojećih proračuna. Ostatak sredstava zahtijevao bi umjereno povećanje poreza na dohodak, poreza na dobit te uvođenje poreza na financijske transakcije.

Njihove projekcije pokazuju da bi 83% stanovništva imalo financijsku korist ili da ne bi vidjelo nikakve promjene, dok bi samo 10% doprinijelo više.

Politički otpor i promjena u javnoj percepciji

Iako neki ekonomisti tvrde da prilagodljivost kapitalizma već osigurava pravednost bez potrebe za takvim sustavnim promjenama, studija potiče nove rasprave. Istaknute osobe kao što su Sabine Werth, osnivačica Berliner Tafel, i pokojni osnivač dm-a Götz Werner dugo su se zalagali za bezuvjetni temeljni dohodak kao sredstvo osnaživanja građana, a ne poticanja ovisnosti.

Werth je nedavno pozvao na prekid moralizirajućeg pristupa koji primatelje socijalne pomoći uokviruje kao nedostojne. Ona tvrdi da bi se veća socijalna pravda mogla postići ili hrabrim eksperimentima poput temeljnog dohotka ili reformama koje povećavaju odgovornosti najbogatijih.

Koncept se još uvijek suočava sa skepticizmom velikih političkih stranaka, koje ga često vide ili kao ekonomski nepraktičnog ili društveno nepravednog. Ali s dokazima koji pokazuju da nema pada produktivnosti i značajnih dobitaka u mentalnom i financijskom blagostanju, pristaše se nadaju da će novi podaci pomaknuti narativ s ideološke rasprave na razvoj politike utemeljene na činjenicama.

U jesen 2025. očekuje se da će Hamburg održati javni referendum o pilot programu za univerzalni temeljni dohodak. U slučaju uspjeha, 2,000 sudionika dobit će zajamčenu mjesečnu isplatu tijekom tri godine, potencijalno približavajući Njemačku nečemu što bi moglo postati najznačajnija socijalna reforma u desetljećima.