Nova njemačka koalicija otkriva golemi plan ekonomskog oporavka usred sukoba u industriji

Nova njemačka vlada, predvođena čelnikom CDU-a Friedrichom Merzom, predstavila je opsežan koalicijski sporazum koji ima za cilj revitalizirati stagnirajuće gospodarstvo zemlje. Konzervativni CDU/CSU i SPD lijevog centra ujedinili su se oko strategije usmjerene na porezne olakšice, niže cijene energije i smanjenje birokracije u nastojanju da vrate povjerenje investitora i potaknu industrijsku produktivnost.

Pozadina je ozbiljna: njemačko gospodarstvo jedva da je poraslo u tri godine. Proizvodnja u energetski intenzivnim sektorima je smanjena, strahovi od inflacije rastu, a nove carine iz Sjedinjenih Država pod predsjednikom Donaldom Trumpom pogoršale su poslovno raspoloženje. S projiciranim rastom BDP-a od samo 0.1% za godinu, nova je koalicija pod pritiskom da postigne rezultate.

Središnji dio njihova plana je "planiranje sigurnosti", izraz koji je Merz koristio u intervjuima kako bi označio kraj neizvjesnosti koja je mučila prethodnu vladu. Nova koalicija obećava jasnoću politike "izvan ovog zakonodavnog razdoblja".

Milijarde poreznih olakšica i poticaja za ulaganja

Jedna od ključnih komponenti agende koalicije je reforma poreza na dobit. Vlada planira postupno smanjivati ​​stopu poreza na dobit počevši od 2028. i omogućiti poduzećima otpis većeg udjela troškova ulaganja. Cilj je pokrenuti "poticaj ulaganja" kako bi se potaknula njemačka industrija.

Energetska politika također je ključna u naporima pomoći. Koalicija se obvezala smanjiti porez na električnu energiju na minimum dopušten prema pravilima EU-a, za najmanje pet centi po kilovat-satu. Snizit će se mrežne naknade za sve potrošače, a za energetski intenzivna poduzeća uvest će se jeftinija cijena industrijske električne energije. Osim toga, ukinut će se naknada za skladištenje plina, što bi potencijalno moglo smanjiti cijene prirodnog plina.

Ugostiteljski sektor također ima koristi. Porez na dodanu vrijednost (PDV) na hranu u restoranima bit će trajno smanjen na sedam posto. Samo bi ova mjera mogla rasteretiti sektor za otprilike četiri milijarde eura, procjenjuje Institut njemačkog gospodarstva (IW) sa sjedištem u Kölnu.

Ako se u potpunosti provedu, sve predložene porezne i energetske mjere mogle bi smanjiti financijski teret industriji i potrošačima za više od 11 milijardi eura godišnje.

Automobilska industrija i električna mobilnost

Snažni njemački automobilski sektor još je jedan prioritet. Koalicijski sporazum uključuje posebne porezne olakšice za kupnju električnih vozila, izuzeće od poreza na vozila za e-automobile te ubrzano širenje infrastrukture za punjenje. Ovi napori podupiru sredstva iz EU-ovog Climate Social Fund-a, namijenjenog pomoći obiteljima s niskim primanjima da si priušte električnu mobilnost.

Ipak, automobilske udruge i dalje su skeptične. Oni tvrde da trenutačnim prijedlozima nedostaje jasnoće i da možda nisu dovoljno jaki da pokrenu zaustavljeni rast e-mobilnosti. Plan koalicije, kažu oni, mora ići dalje od simboličnih gesta kako bi proizveo stvarni učinak.

Smanje birokracije i digitalne nadogradnje

Jedna od najčešćih pritužbi njemačkih poduzeća je birokratska preopterećenost. Koalicija obećava da će smanjiti te administrativne troškove za 25%, što se prevodi u procijenjene uštede od oko 16 milijardi eura. To će uključivati ​​ukidanje njemačkog nacionalnog zakona o opskrbnom lancu, koji je nalagao opsežnu dokumentaciju, i njegovu zamjenu pojednostavljenijom regulativom usklađenom s EU-om.

Stručnjaci kažu da su digitalizacija i umjetna inteligencija ključni alati za smanjenje birokracije. Iako se u koalicijskom sporazumu nekoliko puta spominju te tehnologije, ekonomisti pozivaju na bržu implementaciju. Pravi napredak, tvrde oni, zahtijevat će povećana sredstva za istraživanje, obrazovanje i inovacije.

Prema Ifo institutu, birokracija trenutačno košta Njemačku oko 150 milijardi eura godišnje. Čak i neznatno smanjenje ove brojke imalo bi neposredne učinke na produktivnost.

Trgovinska politika i strateška neovisnost

Globalne trgovinske napetosti pojačale su potrebu Njemačke za diverzifikacijom svojih međunarodnih partnerstava. Koalicija planira produbiti gospodarske odnose sa zemljama poput Indije, Australije i nekoliko zemalja jugoistočne Azije. Na dnevnom redu su i afrička partnerstva.

Dok sporazum izbjegava detaljne komentare o trenutnom carinskom sporu sa Sjedinjenim Državama, izražava nadu u budući transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini. Kratkoročno, koalicija želi deeskalirati napetosti i sniziti uvozne carine s obje strane.

Promatrači su iznenađeni nedostatkom detaljnog odgovora na trgovinsku politiku SAD-a, s obzirom na nedavnu volatilnost tržišta. Međutim, koalicija jasno ima za cilj smanjiti ovisnost o američkim političkim odlukama širenjem njemačkog globalnog gospodarskog traga.

Upozorenja ekonomista o propuštenim prilikama

Dok poslovni čelnici i ekonomisti pozdravljaju mnoge mjere, uključujući smanjenje poreza i pojednostavljene obveze izvješćivanja, nekoliko glasova upozorava da paket možda neće ići dovoljno daleko.

Jens Südekum, profesor ekonomije na Sveučilištu u Düsseldorfu, napominje da su porezne reforme prespore i ograničenog opsega. Drugi, poput Monike Schnitzer iz njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka, kritiziraju nepostojanje mirovinske reforme, nazivajući je ključnim elementom koji nedostaje u sporazumu.

Njemački demografski izazov prijeti velikim razmjerima. Starenje stanovništva smanjuje radnu snagu i povećava teret mirovina i zdravstvene zaštite. Ekonomisti inzistiraju da je bez strukturnih reformi, posebice u socijalnoj sigurnosti, ugrožena dugoročna stabilnost.

Unatoč ovim kritikama, čelnici koalicije poput supredsjednice SPD-a Saskie Esken inzistiraju na tome da sporazum može potaknuti gospodarski zamah koji je Njemačkoj potreban. S 500 milijardi eura investicijskih fondova dostupnih u sljedećih 12 godina za zaštitu klime i infrastrukturu, vlada se nada postići ravnotežu između poticanja rasta i održavanja fiskalne discipline.