Rasprava o povećanju minimalne plaće u Njemačkoj se zaoštrava

Rasprava o njemačkoj minimalnoj plaći ponovno je u središtu pozornosti, a savezni ministar rada Hubertus Heil zalaže se za značajno povećanje. Heil je pozvao na porast minimalne plaće na oko 15 eura po satu do 2026. godine, usklađujući se s direktivom Europske unije o minimalnoj plaći. Ovaj je prijedlog izazvao široku raspravu, pridobivši potporu sindikata, a naišavši na otpor poslovnih skupina i političke oporbe.

Poticanje na višu minimalnu plaću

Hubertus Heil, član Socijaldemokratske stranke (SPD), bio je snažan zagovornik povećanja minimalne plaće, tvrdeći da je to bitno za ekonomsku pravednost. U nedavnom pismu neovisnoj komisiji za minimalne plaće, koja se sastoji od predstavnika poslodavaca i sindikata, Heil je naglasio da se Njemačka mora uskladiti s direktivom EU koja predlaže minimalnu plaću jednaku 60 posto srednjeg dohotka. Prema posljednjim izračunima Njemačke konfederacije sindikata (DGB), ova bi brojka rezultirala minimalnom plaćom od približno 15.27 eura po satu do 2026. godine.

Heil je izjavio da bi ovo povećanje koristilo oko šest milijuna ljudi diljem zemlje. Tvrdio je da veće plaće ne bi bile samo pitanje pravde, već bi također ojačale kupovnu moć potrošača, što bi moglo pozitivno utjecati na ukupno gospodarstvo. Ministar je nadalje naglasio važnost osiguranja da zaposlenici s punim radnim vremenom mogu uzdržavati sebe i svoje obitelji bez financijskih poteškoća.

Nedavni razvoj minimalne plaće

Minimalna plaća u Njemačkoj doživjela je nekoliko prilagodbi posljednjih godina. Nakon velikog povećanja u listopadu 2022., trenutačno iznosi 12.41 eura po satu, a trebao bi porasti na 12.82 eura 2024. Unatoč tim povećanjima, mnogi tvrde da prethodne prilagodbe nisu bile dovoljne da bi se držao korak s rastućim troškovima života .

U 2023. Komisija za minimalne plaće suočila se s unutarnjim nesuglasicama. Predstavnici poslodavaca progurali su manja povećanja od očekivanog za 2024. i 2025., što je dovelo do nezadovoljstva među predstavnicima sindikata. Bilo je to prvi put da komisija nije uspjela donijeti jednoglasnu odluku. Neslaganje je istaknulo šire napetosti između onih koji zagovaraju veće plaće i onih koji su zabrinuti zbog mogućih ekonomskih posljedica takvih povećanja.

Uloga Direktive EU

Direktiva EU-a o minimalnoj plaći igra središnju ulogu u aktualnoj raspravi. Direktiva, koja poziva na minimalnu plaću od 60 posto srednjeg dohotka zemlje, ima za cilj zaštititi radnike diljem Europske unije od siromaštva i izrabljivanja. Njemačka, kao i sve zemlje članice EU-a, mora se pridržavati ove direktive osiguravajući da njezina minimalna plaća zadovoljava navedeni prag.

Heil je istaknuo da se zakon mora primijeniti do 2026. godine, a njegov prijedlog je osmišljen kako bi osigurao da Njemačka ispuni ovaj zakonski uvjet. Naglasio je da Povjerenstvo za minimalnu plaću, iako je neovisno, mora uzeti u obzir ove smjernice kada odlučuje o budućim visinama plaća.

Opozicija i kritika

Nisu svi za predloženo povećanje minimalne plaće. Slobodna demokratska stranka (FDP), dio njemačke vladajuće koalicije, kritizirala je Heilov prijedlog. Predstavnici FDP-a tvrde da bi značajno povećanje plaća moglo naštetiti malim i srednjim poduzećima, posebno onima koji su već u problemima zbog trenutne gospodarske klime. Carl-Julius Cronenberg, zastupnik FDP-a u Bundestagu, upozorio je da bi takvo povećanje oslabilo konkurentnost Njemačke i opteretilo srednju klasu.

Osim toga, Institut njemačkog gospodarstva (IW Cologne) koji je usmjeren prema poslodavcima, izrazio je snažno protivljenje. Hagen Lesch, stručnjak za tržište rada na institutu, ustvrdio je da političko uplitanje u određivanje plaća potkopava ulogu Komisije za minimalne plaće i može poremetiti kolektivne ugovore. Također je izrazio zabrinutost oko širih gospodarskih implikacija, upozoravajući da bi veće plaće mogle dovesti do gubitka radnih mjesta u sektorima kao što su ugostiteljstvo i maloprodaja, gdje su marže već niske.

Lesch je nadalje sugerirao da bi povećanje minimalne plaće moglo pogoršati inflatorne pritiske, osobito u uslužnim djelatnostima poput gastronomije, gdje poduzeća mogu prenijeti veće troškove rada na potrošače. To bi zauzvrat moglo dovesti do povećanja cijena, dodatno opterećujući već usporeno gospodarstvo.

Potpora sindikata i radničkih predstavnika

Unatoč protivljenju određenih krugova, zalaganje za višu minimalnu plaću dobilo je snažnu podršku sindikata. Yasmin Fahimi, šef DGB-a, pohvalio je Heilove napore, opisujući predloženo povećanje kao nužan korak da se osigura minimalna plaća "otporna na siromaštvo". Fahimi je tvrdio da bi viša plaća pružila bolju zaštitu radnicima s niskim primanjima i pomogla zatvoriti jaz između onih s najvećim i najnižim primanjima u Njemačkoj.

Također je istaknula da se mnogi sektori, poput industrije skrbi, uvelike oslanjaju na slabo plaćene radnike, a povećanje minimalne plaće pomoglo bi poboljšanju njihovog životnog standarda. Predstavnici sindikata dugo su tvrdili da trenutne razine plaća ne odražavaju adekvatno troškove života u mnogim dijelovima zemlje, posebno u urbanim područjima gdje troškovi stanovanja i drugi troškovi brzo rastu.

Budućnost minimalne plaće u Njemačkoj

Rasprava o minimalnoj plaći vjerojatno će ostati središnje pitanje u nadolazećim godinama, posebno dok se zemlja priprema za sljedeće savezne izbore. Za SPD je to pitanje ključni dio njegove platforme, a i Heil i kancelar Olaf Scholz podržavaju značajno povećanje. FDP, s druge strane, nastavlja uzvraćati, navodeći zabrinutost zbog ekonomskih posljedica.

Dok se Komisija za minimalnu plaću priprema dati svoj sljedeći skup preporuka, ostaje nejasno hoće li se uskladiti s Heilovom vizijom ili će se odlučiti za umjerenije povećanje. Međutim, ono što je jasno jest da će to pitanje nastaviti izazivati ​​intenzivnu raspravu među kreatorima politika, poslovnim vođama i radnicima.

Ishod ove rasprave imat će značajne implikacije za milijune radnika diljem Njemačke, oblikujući budućnost tržišta rada i gospodarstva u cjelini.