Trumpove nove carine izazvale trgovinsku krizu s EU-om i Kinom

Trumpova administracija najavila veliko povećanje carina

U velikoj eskalaciji međunarodnih trgovinskih napetosti, američki predsjednik Donald Trump uveo je sveobuhvatne nove carine na uvoz iz brojnih zemalja, uključujući ključne saveznike i strateške suparnike. Objava, objavljena tijekom konferencije za medije u Bijeloj kući, potvrdila je da će sva roba koja ulazi u Sjedinjene Države podlijegati osnovnoj carini od 10 posto počevši od 5. travnja. Za određene zemlje carine će biti znatno više.

Europska unija će se suočiti s carinom od 20 posto na sav izvoz u SAD, dok će kineska roba biti podložna dodatnim carinama od 34 posto povrh postojećih carina. Zemlje poput Indije, Južne Koreje i Japana također su ciljane s povećanim stopama koje se kreću između 24 i 26 posto. U nekim ekstremnim slučajevima, poput Lesota i Saint Pierrea i Miquelona, ​​carine će doseći i do 50 posto.

Trump je ovaj potez opravdao tvrdnjom da su Sjedinjene Države dugo bile žrtva nepoštene trgovinske prakse. On je 2. travnja nazvao “Danom oslobođenja” za američku industriju, navodeći da nove mjere označavaju početak “zlatne ere” za američku proizvodnju.

EU i Kina pripremaju protumjere

Europska unija nije ostala nijema pred ovim agresivnim trgovinskim akcijama. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je carine "ozbiljnim udarcem na globalno gospodarstvo" i potvrdila da EU dovršava sveobuhvatni paket odgovora usmjeren na obranu interesa europskih poduzeća. Naglasila je da će, ako pregovori sa Sjedinjenim Državama propadnu, mjere odmazde biti provedene bez oklijevanja.

Kina, također teško pogođena, izdala je oštro priopćenje osuđujući odluku SAD-a i obećala uvesti vlastiti niz carina u obranu svojih gospodarskih interesa. Kinesko ministarstvo trgovine kritiziralo je Washington zbog potkopavanja desetljeća napretka postignutog multilateralnim trgovinskim sporazumima.

Njemačka: Najizloženija ekonomija EU

Među svim državama članicama EU-a, Njemačka će najviše stradati od novouvedenih carina. Kao najveći europski izvoznik u SAD, Njemačka je prošle godine na američko tržište isporučila robu u vrijednosti od oko 161 milijardu eura. Ključni sektori kao što su proizvodnja automobila, farmaceutski proizvodi i industrijski strojevi posebno su ranjivi. Te su industrije već pod pritiskom zbog visokih cijena energije i sve veće konkurencije iz Azije.

Institut za svjetsku ekonomiju Kiel modelirao je nekoliko mogućih ishoda carina. Čak bi i ograničeni trgovinski sukob mogao smanjiti njemački BDP do 0.2 posto unutar godine dana. Ako se konfrontacija zaoštri, gubici bi mogli biti mnogo teži, pogotovo ako uzvratne carine uvede i EU.

Reakcije tržišta i globalne posljedice

Rane reakcije tržišta odražavaju zabrinutost ulagača. U Tokiju je Nikkei indeks u prvim minutama trgovanja nakon Trumpove objave pao oko četiri posto, iako se kasnije djelomično oporavio. Analitičari upozoravaju da je ovo tek početak šireg financijskog udara koji bi mogao zahvatiti globalna tržišta.

Očekuje se da će nove carine podići cijene za potrošače u SAD-u, budući da će uvoznici vjerojatno prenijeti dodatne troškove duž opskrbnog lanca. Ekonomisti strahuju da bi inflatorni pritisak koji bi proizašao iz toga mogao dodatno destabilizirati američko gospodarstvo, iako domaći proizvođači imaju koristi od smanjene strane konkurencije.

Ograničena moć EU-a i strateška dilema

Unatoč pozivu na odmazdu, EU se suočava sa strukturalnim nedostatkom u trgovinskom ratu "milo za drago". Iako znatno više izvozi u SAD nego što uvozi-što rezultira trgovinskim suficitom od gotovo 200 milijardi eura-Unija ima manje američke robe na koju može uvesti protucarine. To ograničava njegovu sposobnost primjene proporcionalnog pritiska.

Bruxelles je već objavio povjerljivi popis tisuća američkih proizvoda koji bi mogli biti predmet novih carina. U tijeku su konzultacije s pogođenim industrijama, ali donositelji odluka ostaju oprezni. EU je signalizirao da bi mogao odgoditi punu provedbu uzvratnih carina kako bi dao vremena da diplomatski napori uspiju.

Istraživanje alternativnih strategija

Osim tradicionalnih tarifa, EU ispituje i druge alate. Jedna od opcija o kojoj se raspravlja je korištenje instrumenta protiv prisile (ACI), pravnog mehanizma osmišljenog da odgovori na ekonomsko zastrašivanje stranih sila. ACI bi mogao omogućiti EU-u da nametne ograničenja ne samo na robu nego i na usluge, tokove ulaganja, pa čak i prava intelektualnog vlasništva.

Digitalne usluge, posebice one koje pružaju američki tehnološki divovi kao što su Google, Amazon i X (bivši Twitter), smatraju se potencijalnim metama. Međutim, svaki takav potez vjerojatno bi rezultirao kolateralnom štetom za europske potrošače i tvrtke koji ovise o ovim platformama.

Druga alternativa koja se razmatra je jačanje trgovinskih partnerstava s drugim zemljama koje su također pogođene američkim carinama. Međutim, s obzirom na postojeće trgovinske sporazume i političke komplikacije-osobito s Kinom-stručnjaci su skeptični oko izvedivosti brzog mijenjanja opskrbnih lanaca i izvoznih odredišta.

Trumpova šira trgovinska vizija i rizici

Predsjednik Trump predstavio je carine kao domoljubnu korekciju desetljećima dugih neravnoteža. Tvrdi da su čak i bliski saveznici poput EU-a iskorištavali SAD nesrazmjerno visokim uvoznim carinama, skrivenim trgovinskim preprekama i manipulacijom valutama. Ove tvrdnje nisu univerzalno prihvaćene, ali Trump je nastavio oblikovati problem u oštrim, borbenim terminima.

Određena roba poput bakra, poluvodiča, lijekova, zlata i "strateških minerala" izuzeta je iz novih carina. Naime, Kanada i Meksiko, dva najbliža trgovačka partnera Amerike, također su izuzeti-iako postojeće carine na dio njihova izvoza ostaju na snazi. Ostale sankcionirane zemlje poput Rusije, Sjeverne Koreje i Kube isključene su zbog već postojećih trgovinskih zabrana.

Bijela kuća je također najavila carine od 25 posto na uvoz automobila, dodajući pritisak na već napetu njemačku automobilsku industriju. Razmatraju se dodatni nameti za uvoz nafte i plina iz zemalja poput Venezuele i potencijalno Rusije, ako diplomatski pregovori oko Ukrajine nastave posrtati.

Sve veći jaz i neizvjesna budućnost

S carinama na tisuće proizvoda koje su sada na snazi ​​ili su neizbježne, transatlantski savez suočava se s kritičnim testom otpornosti na stres. Europski čelnici muče se s pitanjem kako zaštititi svoja gospodarstva bez daljnje eskalacije spora. U međuvremenu, američki dužnosnici upozorili su da će se na svaki uzvratni korak odgovoriti agresivnijim protumjerama.

Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je druge nacije da ne uzvraćaju udarce, tvrdeći da bi takvi odgovori samo doveli do eskalacije. Ipak, europski čelnici tvrde da nereagiranje predstavlja opasnost od signaliziranja slabosti i odricanja od dugoročnog gospodarskog suvereniteta.

Dok se globalni opskrbni lanci kolebaju zbog ovih iznenadnih promjena politike, poduzeća s obje strane Atlantika ostaju u neizvjesnosti. Hoće li diplomacija prevladati, ostaje za vidjeti, ali trenutna putanja ukazuje na produljeno razdoblje ekonomskih trvenja između najvećih svjetskih gospodarstava.