Studije pokazuju da je njemačko tržište rada prilično diskriminirajuće

Nedavni nalazi iz raznih studija ukazuju na stalan problem diskriminacije ne-Njemaca i crnaca koji traže posao u Njemačkoj.

Unatoč kritičnom nedostatku kvalificiranih radnika u zemlji, ova pristranost utječe i na proces prijave za posao i na radno okruženje.

Anketa YouGov, provedena u partnerstvu s platformom za traženje posla Indeed, ističe iskustva tražitelja posla koji nisu iz Njemačke. Otprilike 37.6% tih osoba izjavilo je da se osjećalo diskriminirano dok su tražili posao. Ovaj broj označava značajan porast u odnosu na 2021., gdje se 15.5% osjećalo tako. Čini se da je situacija akutnija za one koji su nedavno došli, one koji su u Njemačkoj živjeli pet godina ili manje, za koje je vjerojatnije da će uočiti poboljšanje izgleda za posao zbog nedostatka radne snage.

Diskriminacija se proteže izvan procesa zapošljavanja. Više od polovice (57.6%) ispitanika smatra da moraju raditi više od svojih kolega rođenih Nijemaca za istu razinu priznanja, što je veliki porast u odnosu na 37.2% prije dvije godine. Ovaj problem nije ograničen na tražitelje posla koji nisu Nijemci; studija Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) pokazala je da je 76% crnaca u Njemačkoj prijavilo da je doživjelo diskriminaciju na temelju rase, podrijetla ili vjere u posljednjih pet godina, što je najveća stopa među 13 ispitanih zemalja EU-a.

Izazovi za strane kvalificirane radnike dodatno su složeni preprekama u ispunjavanju formalnih zahtjeva. Oko 42.9% smatra da su im službene potvrde poput diploma i drugih dokumenata najveća prepreka u potrazi za poslom. Dodatno, 38.9% smatra da su govornici njemačkog jezika kojima je njemački izvorni favorizirani pri zapošljavanju, a 38.5% vjeruje da predrasude u odjelima ljudskih resursa doprinose diskriminatornoj praksi zapošljavanja.

Unatoč ovim problemima, čini se da manjak radne snage u Njemačkoj ima paradoksalan učinak. Otprilike 76% ispitanih smatra da im se situacija na poslu poboljšala zbog nedostatka kvalificiranih radnika. Ovo mišljenje ponavlja 56.8% onih koji smatraju da je pronalaženje posla postalo lakše u posljednjem desetljeću. Ipak, samo 30.3% dugotrajnih stanovnika (15 ili više godina) dijeli ovo mišljenje.

Potreba za raznolikijom radnom snagom istaknuta je činjenicom da gotovo polovica svih poduzeća u Njemačkoj nije mogla popuniti radna mjesta kvalificiranih radnika početkom 2022. Taj je nedostatak bio izraženiji u manjim poduzećima, pri čemu je 62% radnih mjesta ostalo upražnjeno u usporedbi s 24 % u većim poduzećima.

Kao odgovor, postoji sve veći poziv za raznolikijim praksama zapošljavanja. Oko 28.6% ispitanih zalaže se za raznolikiji sastav odjela za ljudske resurse, uključujući više pojedinaca s migrantskom pozadinom. Slično tome, 28% vidi potencijal u anonimnim prijavama za smanjenje pristranosti.

Situacija naglašava ključnu potrebu za Njemačku da se pozabavi ovim diskriminatornim praksama, ne samo kako bi zadovoljila svoje potrebe tržišta rada, već i kako bi osigurala ravnopravan tretman za sve tražitelje posla, bez obzira na njihovu pozadinu ili podrijetlo.