Godinu dana nakon 7. listopada: odnosi EU-a i Izraela pod napetostima

Godinu dana nakon smrtonosnih napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., u kojima je više od 1,200 mrtvih i više od 250 uzeto za taoce, odnosi između Europske unije i Izraela postaju sve napetiji. Početni europski odgovor na napade bio je solidarnost s Izraelom, pri čemu je EU izrazila svoju nedvosmislenu osudu i potvrdila pravo Izraela da se brani. Međutim, kako se izraelska vojna ofenziva u Gazi nastavila, jedinstvo unutar EU o tome kako pristupiti sukobu je oslabilo.

Solidarnost EU-a puca zbog rasprave o prekidu vatre

Neposredno nakon napada, europski su čelnici pokazali rijedak trenutak jedinstva, čvrsto zastupajući pravo Izraela na samoobranu. Međutim, ta se potpora počela lomiti kako je rat eskalirao. Pitanje treba li zatražiti potpuni prekid vatre ili privremene humanitarne pauze u neprijateljstvima podijelilo je zemlje članice EU-a. Zemlje poput Njemačke i Češke oduprle su se pozivima na prekid vatre, tvrdeći da bi to potkopalo pravo Izraela da se brani. Nasuprot tome, države poput Španjolske i Irske zalagale su se za trenutnu akciju za zaustavljanje nasilja, odražavajući sve veći raskol unutar EU-a o tome kako se nositi sa sukobom.

U isto vrijeme, europski čelnici, uključujući njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, izrazili su zabrinutost zbog sve većeg broja civilnih žrtava u Gazi i kontinuirane politike naseljavanja Izraela na Zapadnoj obali. Humanitarna situacija privukla je globalnu pozornost, a mnogi pozivaju Izrael na suzdržanost u svojim vojnim akcijama.

Humanitarna zabrinutost u Gazi i europska kritika

Izraelska kopnena ofenziva u Gazi dodatno je zategla odnose između EU i Izraela. Prema izvješćima ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas, više od 41,000 ljudi umrlo je od posljedica sukoba koji su u tijeku. Dok Izrael nastavlja tvrditi svoje pravo da cilja na Hamas, skupinu koju su EU i druge zapadne zemlje označile kao terorističku organizaciju, veliki broj civilnih žrtava promijenio je europsko javno mnijenje.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell istaknuo je katastrofalnu humanitarnu situaciju u Gazi, pozivajući Izrael na veću brigu u zaštiti civila. Unatoč ovim zabrinutostima, Izrael ostaje čvrst u svom stavu, tvrdeći da Hamas koristi civile kao štitove, komplicirajući vojne operacije u gusto naseljenim područjima.

Podijeljeni europski odgovor na sukob

Europski čelnici sada se bore s dugoročnim implikacijama sukoba. Mnogi su kritični prema politici Izraela, ali oklijevaju uvesti strože sankcije ili poduzeti jače mjere. EU je ranije 2024. nametnuo ograničene sankcije izraelskim doseljenicima na Zapadnoj obali, navodeći kršenja ljudskih prava Palestinaca, ali te se radnje nisu proširile na širi sukob.

Njemačka, koja tradicionalno snažno podupire Izrael, i dalje igra značajnu ulogu u raspravama o EU. Međutim, rastuća nelagoda javnosti zbog humanitarne krize u Gazi učinila je njemačku vladu opreznom u svom diplomatskom pristupu. Ministar vanjskih poslova Baerbock, potvrđujući njemačku potporu Izraelu, naglasio je da sama vojna akcija neće donijeti mir u regiji.

Neprekidni prosvjedi i napetosti u Europi

Rat Izraela i Hamasa također je utjecao na europska društva, s proizraelskim i pro-palestinskim prosvjedima koji se često događaju u većim gradovima, posebice u Njemačkoj i Francuskoj. U Berlinu su demonstracije podrške objema sukobljenim stranama obilježene sukobima prosvjednika. Pro-palestinske demonstracije, od kojih su neke imale retoriku koja negira pravo Izraela na postojanje, pojačale su zabrinutost zbog porasta antisemitizma u Europi.

Židovska zajednica u Njemačkoj, koja je već osjetljiva na sve češće antisemitske incidente, izvijestila je da se osjeća sve nesigurnije od eskalacije sukoba. Židovski studenti i ustanove suočavaju se s prijetnjama, a broj antisemitskih zločina naglo je porastao, s više od 370 slučajeva prijavljenih samo u Berlinu tijekom prve polovice 2024. godine.

S druge strane, Palestinci u Njemačkoj izrazili su frustraciju onim što vide kao nedostatak empatije javnosti i medija. Osjećaju da su njihovi glasovi marginalizirani u široj raspravi o sukobu, što dovodi do osjećaja otuđenosti unutar zemlje.

Budućnost odnosa EU-a i Izraela

Dok EU nastavlja zagovarati dvodržavno rješenje kao jedino održivo rješenje sukoba, čini se da je to stajalište sve teže realizirati. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu više je puta odbacio ideju palestinske države, a većina izraelskog parlamenta odlučno se usprotivila rješenju s dvije države.

Na unutarnjem planu, EU se suočava s izazovima u održavanju jedinstvenog stava. Neke države članice, uključujući Irsku i Španjolsku, priznale su palestinsku državnost, dodatno komplicirajući pristup EU-a. U isto vrijeme, EU ostaje najveći trgovinski partner Izraela, a diplomatske veze, posebno putem Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, pružaju značajnu polugu koju blok tek treba u potpunosti iskoristiti.

Gledajući unaprijed, zategnut odnos između EU-a i Izraela vjerojatno će se nastaviti ako se ne postigne pomak u mirovnom procesu. Dok su europski čelnici podijeljeni, a Izrael ostaje čvrst u svojoj vojnoj strategiji, pronalaženje puta naprijed koji će zadovoljiti sve strane čini se sve većim izazovom.