Fiskalne turbulencije u Njemačkoj: proračunska kriza i njezine šire implikacije

Njemačka se trenutačno bori sa značajnom proračunskom krizom, što predstavlja izazov za vladu kancelara Olafa Scholza i izaziva zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na različite politike i gospodarstvo općenito.

Kriza se pojavila sredinom studenoga kada je njemački ustavni sud presudio da financiranje proračuna za 2024., najavljeno u srpnju, nije bilo legalno. Vladin plan uključivao je preraspodjelu 60 milijardi eura iz hitnih mjera protiv koronavirusa u “fond za klimatsku transformaciju” (KTF). Ova je odluka stvorila manjak od 17 milijardi eura u proračunu, što je dovelo do hitnih rasprava među ključnim političkim osobama, uključujući Scholza, ministra financija Christiana Lindnera i ministra za ekonomska pitanja i klimatske akcije Roberta Habecka.

Središte krize je njemačka dužnička kočnica (Schuldenbremse), koja ograničava zaduživanje vlade na najviše 0.35 posto BDP-a. Uveden 2009. radi stabilizacije gospodarstva nakon financijske krize, nedavno je postao sporna točka. Iako je Lindner naznačio da će 2023. biti "godina izvanrednog stanja", dopuštajući prekoračenje ove granice, odbacio je isto za 2024., što je izazvalo strahove od nadolazećih mjera štednje.

Proračunski manjak prijeti nekoliko politika, posebice inicijativama fonda za klimatsku transformaciju. Vlada je već najavila ukidanje ograničenja cijena plina i električne energije od 31. prosinca 2023. Ova politika, ograničavanja cijena energije kako bi se pomoglo kućanstvima nakon invazije na Ukrajinu, dovest će do povećanja troškova za potrošače. Nadalje, ugrožene su planirane obnove željezničkih tračnica Deutsche Bahna i subvencije za kupnju električnih automobila.

Studija njemačkog Instituta za ekološka ekonomska istraživanja upozorava da bi neuspjeh u rješavanju klimatskih promjena moglo koštati zemlju do 900 milijardi eura ekonomske štete do 2050. Nasuprot tome, pravovremena provedba politike mogla bi to smanjiti na 280 milijardi eura.

Proračunska kriza izazvala je različite reakcije diljem Europe. Neki, podsjećajući na prethodno stajalište Njemačke tijekom financijskih kriza u drugim zemljama EU, na situaciju gledaju s mješavinom ironije i zabrinutosti. Na primjer, prijedlozi poput onih iznesenih tijekom grčkih financijskih problema, poput prodaje imovine, ponovno su se pojavili u drugačijem kontekstu.

Kriza je u središte pozornosti stavila i njemačku fiskalnu praksu, koja se nekoć smatrala uzornom u Europi. Kritičari unutar i izvan Njemačke sugeriraju da bi rigidno pridržavanje fiskalnih pravila moglo biti zastarjelo, posebno s obzirom na niz kriza s kojima se suočila 2020-ih.

Ključna razlika između situacije u Njemačkoj i scenarija kao što je gašenje američke vlade je odredba u njemačkom Osnovnom zakonu (Grundgesetz). Omogućuje vladi održavanje operacija čak i bez pravodobnog proračuna, sprječavajući potpuni prekid vladinih aktivnosti.

Ministarstvo gospodarstva predviđa da bi neiskorištenje sredstava iz Fonda za klimu i transformaciju i Fonda za ekonomsku stabilizaciju (WSF) moglo smanjiti rast njemačkog BDP-a do 0.6 postotnih bodova.

Dok njemačka vlada radi na upravljanju ovim fiskalnim izazovom, šire implikacije na gospodarstvo EU-a i ulogu Njemačke u njemu postaju sve očitije. Ishod ovih pregovora o proračunu neće samo oblikovati unutarnju politiku Njemačke, posebno u klimatskim mjerama i socijalnoj sigurnosti, već će također utjecati na njezinu ekonomsku stabilnost i položaj unutar Europske unije.