Pritisak SAD-a da oživi Sjeverni tok potaknuo je raspravu oko povratka ruskog plina Njemačkoj

U tijeku su ozbiljne rasprave koje bi mogle dovesti do oživljavanja plinovoda Sjeverni tok, razvoja koji bi označio veliku promjenu u europskoj energetskoj strategiji nakon 2022. godine. Izvješća pokazuju da i američki i ruski dionici istražuju mogućnosti ponovnog protoka plina kroz plinovode Baltičkog mora — unatoč političkim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i sankcijama koje su iz toga proizašle.

Plinovod Sjeverni tok 1, koji je nekada bio glavna ruta za ruski plin u Njemačku, oštećen je u sabotaži 2022. godine i od tada nije aktivan. Sjeverni tok 2, iako dovršen krajem 2021., nikada nije počeo s radom. Sada, s ratom u Ukrajini koji ulazi u četvrtu godinu i rastućim globalnim ekonomskim pritiscima, stvara se zamah za ponovno razmatranje uloge ruskog plina u europskoj energetskoj mješavini.

Interesi povezani s Trumpom i razgovori o vlasništvu nad plinovodom

Prema više izvora, američki ulagači s vezama s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom izrazili su interes za kupnju Nord Stream 2 AG, podružnice Gazproma sa sjedištem u Švicarskoj koja posjeduje infrastrukturu. Ovaj potencijalni posao, ako bude uspješan, predviđa da američki subjekt djeluje kao posrednik između ruskog dobavljača plina Gazproma i europskih komunalnih tvrtki.

Investicijski savjetnik Chris Weafer, dugogodišnji promatrač ruskog tržišta, potvrdio je da su američke skupine zainteresirane za kupnju infrastrukture Sjevernog toka dale službene prijedloge. Ideja je stvoriti tampon sloj koji distancira izravne poslove između europskih kupaca i Gazproma, a istovremeno omogućuje nastavak protoka plina.

Iako izvješća sugeriraju da su Sjedinjene Države i Rusija bile uključene u razgovore na visokoj razini o plinovodu, drugi su kritizirali ideju. Stručnjaci iz Ukrajine i europskog energetskog sektora tvrde da bilo kakva odluka o uvozu energije treba biti isključivo na europskim vladama, a ne na pregovaračima trećih strana izvan kontinenta.

Bijela kuća se suočava s unutarnjim nesuglasicama oko sankcija

Odvojeno izvješće od Političar otkrio interne rasprave unutar Bidenove administracije oko toga treba li ublažiti postojeće sankcije ruskoj energetskoj infrastrukturi u Europi — uključujući Sjeverni tok 2. Rasprave su navodno povezane sa širim strategijama mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.

Dok službeni američki predstavnici poput državnog tajnika Marca Rubia i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa poriču ove rasprave, insajderski izvještaji tvrde da je Witkoffov tim već počeo sastavljati popise trenutnih američkih sankcija usmjerenih na ruske energetske projekte.

Ovaj unutarnji spor stvorio je napetost između američke geopolitičke strategije i interesa američkih izvoznika energije. Kritičari upozoravaju da bi ponovno otvaranje pristupa ruskom plinu moglo značajno smanjiti potražnju za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz Sjedinjenih Država, koje su profitirale od odmicanja Europe od ruskih izvora energije od 2022. godine.

Cijene energije i utjecaj industrije u Njemačkoj

Za njemačku su industriju visoki troškovi energije bili uporan izazov od prekida opskrbe iz Rusije. Tvrtke poput BASF-a — jednog od najvećih svjetskih proizvođača kemikalija — teško su pogođene rezultirajućim porastom cijena. Iako je tvrtka i dalje oprezna u komentiranju mogućih poslova s ​​ruskim plinom, priznaje da su cijene energije bile ključni čimbenik koji utječe na konkurentnost.

Industrijske skupine u Njemačkoj pozvale su na bilo kakvu strategiju koja može osigurati pristupačnu i stabilnu opskrbu energijom. Međutim, oni također upozoravaju na ponovno padanje u energetsku ovisnost zbog koje je Njemačka prije bila ranjiva na geopolitički pritisak. Udruga njemačke kemijske industrije naglasila je da, iako su smanjenja troškova dobrodošla, energetska politika mora dati prioritet diverzifikaciji i pouzdanosti.

Sigurnost i opskrba nasuprot strateškoj autonomiji

Jedan plinovod Sjevernog toka 1 ostaje tehnički neoštećen, što povećava mogućnost djelomičnog ponovnog aktiviranja. Neki političari CDU-a već su predložili istraživanje mogućnosti popravka, što ukazuje da je domaća rasprava u Njemačkoj daleko od riješene.

Ipak, kreatori politike ostaju oprezni. Nagla obustava isporuke plina od strane Rusije u kolovozu 2022. istaknula je strateški rizik pretjeranog oslanjanja na jednog dobavljača. Stalni napori EU-a da diversificira svoje izvore energije uključuju povećanje obnovljive energije, povećanje uvoza LNG-a i uspostavljanje alternativnih ruta opskrbe. Ponovno otvaranje vrata ruskom plinu moglo bi potkopati te napore osim ako se pažljivo ne upravlja.

Geopolitičke posljedice ponovnog pokretanja

Ponovno pokretanje Sjevernog toka, čak i pod novim vlasništvom, izazvalo bi šokove na globalnim energetskim tržištima. To bi moglo sniziti europske cijene energije i olakšati industrijske troškove, ali bi također ojačalo položaj Rusije u regiji i oslabilo utjecaj sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu.

U međuvremenu, svaki povratak na rusku energiju vjerojatno bi smanjio potražnju za američkim LNG-om, utječući na sektor koji je brzo proširio svoju ulogu u Europi. Bidenova administracija suočava se sa složenom dilemom: tražiti diplomatska rješenja koja bi mogla zahtijevati ekonomske ustupke ili održavati pritisak na Rusiju po cijenu rasta globalnih cijena energije i sporijeg industrijskog oporavka u Europi.

Sljedećih nekoliko mjeseci bit će ključni u određivanju hoće li Sjeverni tok ostati relikt europske energetske prošlosti ili će postati ključni element u restrukturiranoj, politički složenoj energetskoj budućnosti.