Trumpove automobilske tarife prijete njemačkom gospodarstvu

Automobilska industrija suočava se s milijardama gubitaka zbog rasta carina

Njemačka automobilska industrija sprema se za veliki gospodarski udar nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio novu uvoznu carinu od 25 posto na strana vozila. Nova politika, koja bi trebala stupiti na snagu 3. travnja, izazvala je uzbunu u cijelom njemačkom proizvodnom sektoru i šire. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da bi carine mogle prouzročiti do 17.1 milijardu dolara gubitka prihoda i dovesti u opasnost čak 30,000 radnih mjesta. Njemački proizvođači automobila poput BMW-a, Volkswagena i Mercedes-Benza, koji se uvelike oslanjaju na američko tržište, bit će najviše pogođeni.

Prema istraživanju konzultantske tvrtke Kearney, godišnje se iz Europe u SAD izveze oko 640,000 vozila. Nove carine mogle bi ozbiljno poremetiti taj tok, prisiljavajući proizvođače ili da apsorbiraju troškove, što bi umanjilo profit, ili da ih prebace na potrošače, što bi vjerojatno smanjilo potražnju. Dobavljači i manja proizvodna poduzeća, posebno u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, posebno su ranjivi. Mnogi već doživljavaju pad narudžbi, a viši troškovi proizvodnje mogli bi dovesti do rasprostranjenog financijskog pritiska u cijelom opskrbnom lancu.

Europa razmatra odmazdu dok trgovinski sukob eskalira

Europska unija istražuje svoje opcije kao odgovor na ono što smatra agresivnim i neopravdanim potezom Washingtona. Trgovinski dužnosnici EU-a strahuju da bi SAD mogao dodatno eskalirati svoj protekcionistički stav primjenom carina od 20% na svu robu uvezenu iz Europske unije. Ove mjere bi došle uz prethodno uvedene carine na čelik, aluminij i određene automobilske dijelove.

Bruxelles je pod pritiskom da odgovori odlučno, istovremeno štiteći svoje gospodarske interese. Među najmoćnijim instrumentima dostupnim EU-u je Instrument protiv prisile (ACI), uveden 2023. kako bi se suprotstavio ekonomskoj ucjeni. ACI omogućuje EU-u da cilja na sektore ili pojedince povezane sa stranim vladama i potencijalno bi se mogao koristiti za blokiranje američkih tehnoloških tvrtki u dobivanju javnih ugovora ili za ograničavanje njihovog poslovanja unutar EU-a.

Strategije odmazde o kojima se raspravlja uključuju ograničenja američkih pružatelja digitalnih usluga, ograničenja patenata i strožu kontrolu nad platformama za pohranu u oblaku. Mogle bi biti pogođene velike američke tvrtke poput Googlea, Applea i satelitske usluge Starlink Elona Muska. Međutim, sve protumjere EU-a zahtijevaju konsenzus među državama članicama, što dodatno usložnjava proces donošenja odluka.

Njemački političari i čelnici industrije upozoravaju na ekonomske posljedice

Politički čelnici u Njemačkoj reagirali su sa sve većom zabrinutošću. Hendrik Wüst, ministar-predsjednik Sjeverne Rajne-Vestfalije, upozorio je da eskalacija trgovinskih napetosti može oštetiti temelje transatlantske gospodarske suradnje. Bundesverband der Deutschen Industrie (BDI) opisao je carine kao izravan napad na međunarodne trgovinske norme, upozoravajući da bi duboko povezani opskrbni lanci mogli propasti pod novim uvoznim carinama.

Regionalne implikacije već su vidljive. Sjeverna Rajna-Vestfalija dom je oko 800 dobavljača automobilske industrije, od velikih korporacija do malih i srednjih poduzeća. Mnogi od njih oslanjaju se na predvidljive trgovinske uvjete kako bi ostali konkurentni. Povećanje uvoznih carina vjerojatno će dovesti do viših cijena rezervnih dijelova i popravaka, što bi moglo dodatno smanjiti potražnju kupaca i ugroziti lokalno zapošljavanje.

Financijska tržišta reagiraju nestabilnošću

Financijska tržišta nisu ostala nepromijenjena. Nakon objave tarifa, udjeli General Motorsa i Forda oštro su pali, dok je Tesla zabilježila blagi rast, vjerojatno zbog svoje više fokusirane domaće proizvodnje. Automobilski sektor na globalnoj razini sada se suočava s novom neizvjesnošću, sa strahovima od dugotrajnog poremećaja u modelima trgovine i proizvodnje koji se oslanjaju na međunarodnu suradnju.

Njemački automobilski sektor, glavni pokretač nacionalnog gospodarstva, desetljećima je mnogo ulagao u poslovanje u SAD-u. Tvornice, logističke mreže i trgovačka partnerstva izgrađena diljem američkih država sada se suočavaju s nepredvidivom budućnošću. Čelnici industrije strahuju od dugoročnog pada transatlantskih trgovinskih odnosa ako se ne pronađe diplomatsko rješenje.

EU bi mogla ciljati američke tehnološke tvrtke kao trgovinsko oružje

Osim automobilskih pitanja, EU ispituje šira područja za protupritisak. Europski regulatori sve su glasniji u vezi s pozivanjem američkih tehnoloških divova na odgovornost prema strogim digitalnim propisima poput Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima. Ti zakoni EU-u daju pravna sredstva za izricanje kazni i operativnih ograničenja tvrtkama koje se ne pridržavaju zahtjeva za moderiranje sadržaja ili antimonopolskih zahtjeva.

U tijeku su istrage o tome kako se upravlja sadržajem na platformi X Elona Muska, posebno nakon navoda o povećanju sadržaja krajnje desnice tijekom europskog izbornog ciklusa. Ako EU eskalira provedbu ovih zakona, to bi moglo poslužiti kao neizravan, ali snažan odgovor na carine SAD-a.

Stručnjaci za trgovinu sugeriraju da bi ti potezi mogli predstavljati necarinske prepreke za američke tvrtke, što bi dodatno povećalo napetosti. Ipak, Europska komisija tvrdi da su ti zakoni ključni za zaštitu demokratskih vrijednosti i osiguravanje digitalnog suvereniteta.

Njemački izvozni model pod pritiskom

Srž krize je dublje pitanje o njemačkom ekonomskom modelu. Industrijski uspjeh zemlje dugo se oslanjao na izvoz, posebno na glavna tržišta poput Sjedinjenih Država. Iznenadni poremećaj u trgovinskim uvjetima dovodi u pitanje održivost tog modela pod nestabilnim političkim vodstvom u inozemstvu.

Njemački proizvođači već su bili pod pritiskom visokih troškova energije, sve veće konkurencije iz Kine i pooštravanja ekoloških propisa. Dodatna napetost trgovinskog rata sa SAD-om mogla bi pojačati postojeće slabosti. Analitičari strahuju da bi se proizvodnja mogla u potpunosti preseliti iz Europe ako se trgovinski uvjeti nastave pogoršavati.

Budući da su preostali samo dani do stupanja na snagu novih carina, europski čelnici i zainteresirane strane u industriji pozivaju na trenutni diplomatski dijalog. Ostaje neizvjesno hoće li se takvi razgovori moći pokrenuti na vrijeme.