Poljski i baltički veleposlanici pozivaju na daljnju potporu Ukrajini

Poljska i baltičke zemlje ponovno su potvrdile svoju snažnu predanost potpori Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije. U nedavnoj zajedničkoj izjavi objavljenoj u Frankfurter Allgemeine Zeitung, veleposlanici Estonije, Latvije, Litve i Poljske odgovorili su na apel trojice istaknutih njemačkih političara iz istočnih država koji pozivaju na intenziviranje diplomatskih napora za rješavanje tekućeg sukoba između Rusije i Ukrajine.

Njemački čelnici – Michael Kretschmer, ministar-predsjednik Saske (CDU), Dietmar Woidke, ministar-predsjednik Brandenburga (SPD) i Mario Voigt, predsjednik CDU-a u Thüringenu – pozvali su njemačku vladu da zauzme aktivniji diplomatski stav. Zalagali su se za snažnije pregovore s Rusijom kako bi se okončao rat. Međutim, veleposlanici su naglasili da takvi napori ne bi trebali ići nauštrb suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

“Ništa o Ukrajini bez Ukrajine”

Veleposlanici su naglasili da svi mirovni pregovori moraju poštovati autonomiju Ukrajine i moć donošenja odluka. Ponovili su princip: “Ništa o Ukrajini bez Ukrajine”. Veleposlanici su kritizirali pozive na prekid vatre i pregovore koji bi mogli rezultirati kompromisima nepovoljnim za Ukrajinu, upozoravajući da bi takvi prijedlozi mogli oslabiti položaj zemlje i nagraditi rusku agresiju.

Prema zajedničkoj izjavi, odbijanje Rusije da se uključi u mirovne pregovore pokazuje da Moskva vidi vanjske diplomatske pritiske kao znakove slabosti. Veleposlanici su ukazali na prethodne sukobe u Gruziji i Moldaviji, gdje rusko kršenje suvereniteta nikada nije u potpunosti razmotreno, kao upozorenje protiv pravljenja ustupaka koji bi mogli dodatno ohrabriti Moskvu.

Potpora težnjama Ukrajine za NATO i EU

Uz ponovnu potporu ukrajinskoj borbi za neovisnost, veleposlanici su istaknuli predanost svojih zemalja euroatlantskim integracijama Ukrajine. Zajednička izjava snažno podupire buduće članstvo Ukrajine u NATO-u i Europskoj uniji, pozdravljajući reforme koje su u tijeku u zemlji unatoč tekućem ratu.

U izjavi se također poziva na nastavak gospodarske, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, ističući da je obrana Ukrajine u najboljem interesu Europe kao cjeline. Veleposlanici su upozorili da se ne dopusti Rusiji da podijeli Europu na sfere utjecaja, povlačeći paralele s mračnim razdobljima europske povijesti.

Odgovor na pozive za diplomaciju

Izvorni apel Kretschmera, Woidkea i Voigta zahtijevao je da Njemačka preuzme vodeću ulogu u traženju diplomatskih rješenja sukoba. Međutim, veleposlanici su uzvratili da je ukrajinska vlada već pokazala otvorenost za pregovore, ukazujući na ukrajinski mirovni plan, u koji je Moskva dosljedno odbijala sudjelovati. Upozorili su da bi pregovori nametnuti Ukrajini, bez rješavanja temeljnog uzroka sukoba — ruske invazije — bili neučinkoviti i potencijalno opasni.

Veleposlanici su izjavili da nikakvi razgovori ne smiju potkopati pravo Ukrajine na samoobranu. Također su istaknuli važnost pozivanja Rusije na odgovornost za ratne zločine i osiguravanja odštete za razaranja i patnje prouzročene ratom.

Protivljenje pozivima na kompromis s Rusijom

Odgovor baltičkih i poljskih diplomata dolazi usred sve češćih rasprava u Njemačkoj o pronalaženju diplomatskog rješenja sukoba, posebno nakon državnih izbora na kojima je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) dobila prednost. Neke njemačke političke ličnosti pozvale su na prekid vojne potpore Ukrajini, sugerirajući da bi se Njemačka umjesto toga trebala usredotočiti na diplomatske napore. To je dovelo do intenzivne političke rasprave unutar Njemačke o najučinkovitijem načinu postizanja mira.

Međutim, poljski i baltički predstavnici ostaju odlučni u uvjerenju da je nastavak pritiska na Rusiju neophodan. Oni tvrde da bi preuranjeni pregovori ili prekidi vatre Rusiji samo dali vremena da se pregrupira i potencijalno produži sukob. Veleposlanici su naglasili da svaka rezolucija mora biti usklađena s međunarodnim pravom i osigurati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Šira europska solidarnost

Zajednička izjava također odražava širu solidarnost diljem Europe s Ukrajinom. Veleposlanici su istaknuli da njihov stav dijele i drugi europski susjedi, posebice nordijske zemlje. Pozvali su na nastavak sankcija Rusiji i mjere za sprječavanje zaobilaženja tih sankcija, zajedno s naporima da se odgovorni za rat i povezane zločine privedu pravdi.

Poljska i baltičke zemlje bile su među najjačim podupirateljima Ukrajine od početka rata, pružajući znatnu vojnu pomoć, prihvaćajući veliki broj ukrajinskih izbjeglica i zalažući se za punu integraciju Ukrajine u europske i transatlantske institucije.

Dug put do mira

Veleposlanici su zaključili prepoznavanjem iznimne otpornosti ukrajinskog naroda. Naveli su da tekuća borba Ukrajine za neovisnost nije samo pitanje nacionalnog opstanka, već šira borba za demokratske vrijednosti i međunarodnu stabilnost. Naglasili su da je u vlastitom interesu Europe da nastavi podupirati Ukrajinu punom snagom kako bi se suprotstavila ruskim imperijalnim ambicijama.

Zajednička izjava naglašava duboke podjele unutar Europe oko toga kako se pozabaviti ratom u Ukrajini, pri čemu neki zagovaraju neposredna diplomatska rješenja, a drugi inzistiraju na kontinuiranom vojnom i gospodarskom pritisku na Rusiju dok se rat odlučno ne okonča u korist Ukrajine. Kako se rasprava zaoštrava, Poljska i baltičke zemlje jasno govore o svojoj poruci: svaki mir mora biti pravedan, trajan i podržavati suverenitet Ukrajine.