turski
talijanski
španjolski
Portugalski
rumunski
Albanac
litvanski
letonski
bugarski
grčki
madžarski
francuski
hrvatski
češki
Velika revizija načina rješavanja zahtjeva za azil diljem Europe dosegla je odlučujuću fazu. Nova pravila EU-a o azilu, utvrđena Uredbom o postupcima azila, formalno poznatom kao Uredba (EU) 2024/1348, na snazi su od 12. lipnja 2026. i, prema EUR-Lexu, ukinula je prethodnu Direktivu o postupcima azila iz 2013. s učinkom od 11. srpnja 2026. Za milijune stranaca koji žive u Njemačkoj, ovo označava jednu od najvećih promjena europskog migracijskog prava u desetljeću.
Što zamjenjuju nova pravila EU o azilu
Uredba je središnji dio Zajedničkog europskog azilnog sustava, obično skraćeno CEAS, i dio je šireg Pakta EU o migracijama i azilu. Za razliku od direktive, koju svaka država članica prenosi u nacionalno zakonodavstvo s određenim prostorom za varijacije, uredba se primjenjuje izravnije i ujednačenije. Ta je promjena značajna jer EUR-Lex potvrđuje da se stara direktiva iz 2013. više ne primjenjuje nakon što nova pravila preuzmu na snagu, zamjenjujući mozaik zajedničkim okvirom.
Njemačka sada provodi ova pravila EU o azilu zajedno sa svojim europskim partnerima. Bundesregierung opisuje reformu kao napor da se postupci učine bržim, dosljednijim i da se bolje upravlja dolascima, uz jasniju raspodjelu odgovornosti među zemljama. Navedeni cilj je smanjiti takozvane sekundarne migracije, gdje podnositelji zahtjeva odlaze u drugu državu članicu, te uvesti red u sustav koji su mnoge vlade smatrale preopterećenim.
Kako pravila EU o azilu mijenjaju granice
Jedna od najznačajnijih značajki je obvezni granični postupak za određene podnositelje zahtjeva na vanjskoj granici Europske unije. Prema EUR-Lexu, to može uključivati granični postupak koji traje najmanje dvanaest tjedana, a može se produžiti na šesnaest tjedana ako se osoba prebacuje u državu članicu odgovornu za njezin slučaj. Maloljetnici bez pratnje općenito su izuzeti osim ako se ne smatraju sigurnosnim rizikom.
Uz granični postupak nalazi se i faza provjere osmišljena za brzu identifikaciju i registraciju osoba po dolasku. EUR-Lex navodi da se zahtjevi moraju ispitati objektivno, nepristrano i od slučaja do slučaja, a tijela za azil moraju imati potrebnu stručnost i ažurne informacije o uvjetima u zemljama podrijetla. InfoMigrants napominje da su ovi postupci namijenjeni ubrzanju donošenja odluka, iako se kritičari brinu da sažimaju vrijeme dostupno za podnošenje pravednog zahtjeva.
Koncepti sigurne zemlje
Reforma također mijenja pravila o tome koje se zemlje mogu smatrati sigurnima. EUR-Lex objašnjava da uredba uređuje koncepte prve zemlje azila, sigurne zemlje podrijetla i sigurne treće zemlje te omogućuje da se države izvan EU-a odrede kao sigurne na europskoj ili nacionalnoj razini. Takve oznake podliježu preispitivanju od strane Europske komisije i mogu se obustaviti ako se uvjeti promijene.
Ovi koncepti sigurne zemlje važni su jer mogu utjecati na to hoće li se zahtjev ubrzati ili usmjeriti na granični postupak. Za podnositelje zahtjeva, porijeklom iz zemlje koja je označena kao sigurna, to može podići ljestvicu koju moraju zadovoljiti, zbog čega su zagovornici izbjeglica pomno pratili ovaj dio novih pravila EU o azilu. Praktični utjecaj ovisit će o tome koje će se zemlje naći na relevantnim popisima.
Čvorišta za povratak još uvijek su u raspravi
Paralelno s uredbom vodi se i zasebna rasprava o takozvanim centrima za povratak, objektima u zemljama izvan EU-a gdje bi se mogle držati osobe koje čekaju deportaciju. Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt nastavio je razgovore o takvim aranžmanima, a sporazumi se očekuju kasnije tijekom godine. Kako je izvijestio Euronews, Njemačka se početkom 2026. pridružila Nizozemskoj, Austriji, Danskoj i Grčkoj kako bi identificirala moguće zemlje partnere.
Taj je koncept ozbiljno osporavan. Euronews je citirao pravne stručnjake koji upozoravaju da bi slanje ljudi u treće zemlje moglo biti izloženo zlostavljanju te je izrazio zabrinutost zbog nedostatka jasnih vremenskih ograničenja pritvora. U vrijeme tog izvještavanja nisu bili finalizirani konkretni sporazumi o centrima za povratak, tako da ovaj element ostaje plan, a ne funkcionalni sustav, odvojen od već važećih pravila EU o azilu.
Što to znači za strance u Njemačkoj
Za tražitelje azila i njihove obitelji, nova pravila EU o azilu znače postupke koji bi trebali biti brži, ali i sa strožim graničnim i provjernim koracima, posebno za osobe koje ulaze preko vanjske granice. Svatko tko ima neriješen zahtjev ili planira podnijeti zahtjev trebao bi očekivati da će postupak izgledati drugačije od onog opisanog u starijim smjernicama te bi trebao potražiti ažurirane savjete umjesto da se oslanja na priče iz druge ruke.
Čak i stranci koji nisu tražitelji azila imaju razloga slijediti ovu promjenu, jer ona oblikuje širu klimu oko migracija i integracije u Njemačkoj. Naši objašnjavatelji na welivein.de/kako-u-njemačku može vam pomoći da shvatite kako su njemački i europski sustavi povezani. Za aktivni slučaj, priznata služba za savjetovanje izbjeglica ili kvalificirani odvjetnik ostaju najpouzdaniji izvor smjernica.
