Ekonomske borbe Njemačke produbljuju se usred stagnacije i neizvjesnosti

Gospodarstvo Njemačke suočava se s problematičnim razdobljem stagnacije, s usporavanjem rasta i rastućim izazovima u raznim sektorima. Najnoviji podaci otkrivaju da se bruto domaći proizvod (BDP) zemlje neočekivano smanjio za 0.1% u drugom tromjesečju 2024., dodatno učvrstivši poziciju Njemačke kao zaostalog među velikim europskim gospodarstvima. Unatoč uvjeravanjima vlade o skorom gospodarskom oporavku, stvarnost na terenu ukazuje na dublju krizu koja zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu akciju.

Ekonomska kontrakcija i pad ulaganja

Pad njemačkog gospodarstva, iako neznatan, označava nastavak zabrinjavajućeg trenda. Gospodarstvo se već nekoliko kvartala klati na rubu recesije, s tek minimalnim rastom ili izravnim smanjenjem od početka 2022. Ova stagnacija posebno je zabrinjavajuća u usporedbi s drugim velikim europskim gospodarstvima. Dok su zemlje poput Francuske i Španjolske zabilježile rast od 0.3% odnosno 0.8% u istom razdoblju, Njemačka se i dalje bori.

Jedan od ključnih čimbenika ovog gospodarskog pada značajan je pad ulaganja, posebice u strojeve, opremu i građevinarstvo. Poduzeća sve više oklijevaju ulagati zbog stalnih neizvjesnosti, visokih troškova i izazovnog regulatornog okruženja. Pad industrijskih narudžbi, kako u zemlji tako i iz inozemstva, dodatno je pogoršao situaciju, signalizirajući da temeljni problemi nisu samo ciklički, već strukturalni.

Zabrinutost zbog rastuće nezaposlenosti i inflacije

Uz pad gospodarstva, Njemačka se također bori s rastućom nezaposlenošću. Samo u srpnju broj nezaposlenih porastao je za 80,000, a ukupan broj nezaposlenih sada je gotovo 200,000 veći nego prije godinu dana. Situacija je dodatno komplicirana porastom skraćenog radnog vremena, pri čemu je još 58,000 ljudi dobilo skraćeno radno vrijeme zbog nedovoljne potražnje.

Inflacija, koja je početkom godine pokazala znakove popuštanja, ostaje tvrdoglavo visoka. Ova uporna inflacija, u kombinaciji s nedostatkom gospodarskog rasta, oslabila je povjerenje poslovanja i potrošača. Mnoge tvrtke suočavaju se s padom narudžbi, a sveukupni ekonomski izgledi i dalje su mračni.

Odgovor i kritika vlade

Njemačka vlada, pod kancelarom Olafom Scholzom, kritizirana je zbog načina na koji se nosi s gospodarskom situacijom. Unatoč obećanjima o "turbo rastu" i nadolazećem gospodarskom "čudu", opipljive akcije sporo su se ostvarivale. Koalicijska vlada, koju čine socijaldemokrati (SPD), zeleni i slobodni demokrati (FDP), zaglavila je u unutarnjim sporovima oko ekonomske politike, što dovodi do nesigurnosti i nedostatka jasnog smjera.

Vlada je nedavno uvela niz mjera usmjerenih na poticanje gospodarstva, uključujući povećani otpis poreza za poticanje ulaganja. Međutim, mnogi su ekonomisti te mjere odbacili kao preskromne da bi imale značajniji učinak. Monika Schnitzer, predsjednica Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka, označila je da paket vjerojatno neće generirati obećani rast od 0.5 posto, nazvavši ga "nerealnim". Slično tome, Moritz Schularick, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW), opisao je mjere kao "mali paket rasta" koji bi učinio malo za rješavanje temeljnih problema s kojima se suočava gospodarstvo.

Strukturni izazovi i budući izgledi

Ekonomski problemi Njemačke nisu samo rezultat kratkoročnih čimbenika, već odražavaju dublje strukturne probleme. Infrastruktura zemlje stari, birokracija je i dalje velika prepreka za poduzeća, a troškovi poslovanja su visoki. Geopolitički sukobi koji su u tijeku i usporavanje globalne trgovine, posebice hlađenje kineskog gospodarstva, dodatno su prigušili njemački model rasta usmjeren na izvoz.

Štoviše, rastući trend deglobalizacije i poremećaji u opskrbnom lancu otežali su njemačkim tvrtkama natjecanje na globalnoj sceni. Neizvjesnost koja okružuje vladinu ekonomsku politiku također je dovela do gubitka povjerenja među poduzećima, a neki čak razmišljaju o preseljenju u inozemstvo u povoljnija okruženja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognozu rasta Njemačke na samo 0.2% za 2024., što je najniži među industrijaliziranim zemljama G7. Ova sumorna perspektiva potaknula je širu raspravu o budućnosti Njemačke kao konkurentnog gospodarskog središta u Europi i svijetu.

Poziva na novu ekonomsku agendu

U svjetlu trenutnih izazova, sve je više poziva za sveobuhvatnim ekonomskim programom za ponovno oživljavanje njemačkog gospodarstva. Kritičari tvrde da je pristup sadašnje vlade previše fragmentiran i da mu nedostaje odvažnost potrebna za rješavanje temeljnih uzroka ekonomske nevolje. Oporba, posebice Kršćansko-demokratska unija (CDU), pozvala je na koherentniju gospodarsku politiku koja daje prioritet rastu, smanjuje birokraciju i snižava poreze kako bi privukla ulaganja i otvorila radna mjesta.

Postoji hitna potreba za jasnom i pouzdanom gospodarskom strategijom koja može vratiti povjerenje među poduzećima i radnicima. Kako se Njemačka suočava sa sve konkurentnijim globalnim krajolikom, izbori doneseni u nadolazećim mjesecima bit će presudni u određivanju može li zemlja povratiti svoju poziciju gospodarske sile ili će nastaviti zaostajati za svojim europskim susjedima.