Njemački proračunski izazov: rješavanje dužničke krize

Njemačka se suočava sa značajnim fiskalnim izazovom nakon presude ustavnog suda koji je vladin proračun proglasio nezakonitim zbog kršenja zakona protiv novog duga.

To je rezultiralo financijskim manjkom od otprilike 60 milijardi eura za 2023. i 17 milijardi eura za 2024. godinu.

Kriza je natjerala ključne vladine osobe, uključujući vicekancelara Roberta Habecka i kancelara Olafa Scholza, da se usredotoče na rješavanje ovog problema, što je dovelo do propuštenih obveza kao što je summit COP28. Vlada je pod pritiskom da usvoji nacionalni proračun za 2024. prije početka nove godine, s ciljem izbjegavanja hitnih sjednica.

Središnji dio ove krize je zakon o "kočnici duga", koji je 2009. uvela tadašnja kancelarka Angela Merkel. Ovaj ustavni zakon ograničava zaduživanje države i utjelovljuje njemačku fiskalnu politiku, osobito kroz koncept schwarze Null ili crne nule, koji ograničava proračunski deficit vlade na 0.35% ekonomske proizvodnje. Iznimke od ovog pravila napravljene su tijekom nacionalnih izvanrednih situacija poput pandemije Covida. Međutim, ustavni je sud proglasio nezakonitima planove za korištenje hitnog duga povezanog s pandemijom za inicijative za zelenu energiju.

Vladajuća koalicija, koju čine SPD, Zeleni i FDP, suočava se s izazovnim zadatkom rješavanja ovog proračunskog deficita. FDP, koji kontrolira ministarstvo financija, protivi se višim porezima i posvećen je održavanju "kočnice duga". SPD namjerava povećati socijalnu potrošnju, dok se Zeleni zalažu za ulaganja u prijelaz na obnovljivu energiju.

Pregovori među koalicijskim strankama su u tijeku, s potencijalnim rješenjima poput povećanja poreza, smanjenja potrošnje ili većeg duga na stolu, što odražava različite prioritete koalicijskih partnera. Međutim, opadanje popularnosti koalicije u anketama i na regionalnim izborima dovelo je do povećanog prkosa među članovima stranke i nevoljkosti za kompromis među čelnicima.

Osim upravljanja deficitom, Vlada razmatra mjere poreznih olakšica za 2024., uključujući povećanje osnovnog poreznog olakšice i dječjeg doplatka kako bi se osiguralo veće olakšanje obitelji. Ove su mjere ključne za održavanje javne potpore i ekonomske stabilnosti, posebno s obzirom na tekuću energetsku krizu izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu.

Opozicija, posebno konzervativne stranke, kritiziraju vladino fiskalno upravljanje i zalažu se za strožu fiskalnu disciplinu, izražavajući zabrinutost zbog utjecaja programa socijalne potrošnje kao što su Bürgergeld (dohodak građana) i Kindergrundsicherung (osnovna sigurnost djece).

Situaciju komplicira parlamentarni zahtjev za dvotrećinskom većinom za izmjenu zakona o "kočnici duga", što predstavlja prepreku težnjama Zelenih da ublaže ovo pravilo.

Dok se vlada bavi ovim zamršenim izazovima, mora uravnotežiti fiskalnu odgovornost s ulaganjima u ključna područja kao što su tehnologije budućnosti, socijalna skrb i održivost okoliša. Donesene odluke značajno će utjecati na ekonomsku i političku budućnost Njemačke.