Njemačka se suočava s ekonomskom stagnacijom

Njemačko se gospodarstvo trenutačno bori sa značajnom stagnacijom, obilježenom fluktuirajućim rastom BDP-a, rastućom nezaposlenošću i povećanjem nesolventnosti poduzeća. Ta su pitanja složena duboko ukorijenjenim strukturnim problemima koji ometaju brzi gospodarski oporavak i održivi rast.

Trajna gospodarska stagnacija

Nedavni podaci pokazuju da je njemački bruto domaći proizvod (BDP) pokazao minimalan ili nikakav rast tijekom uzastopnih kvartala. Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva, ističe da gospodarstvo već dulje vrijeme stagnira, a izgledi ostaju loši. Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) potvrđuje ove zabrinutosti, predviđajući da će realni rast BDP-a ostati nepromijenjen u 2024. i samo skromno porasti za 0.9 posto u 2025. i 1.5 posto u 2026. Ove projekcije odražavaju spor i neizvjestan put do gospodarskog oporavka.

Rastuća nezaposlenost i nesolventnost poduzeća

Tržište rada je pod sve većim pritiskom kako stope nezaposlenosti rastu, a broj nesolventnosti poduzeća raste. U kolovozu 2024. registrirana nezaposlenost bilježi blagi porast, dok je broj slučajeva kratkotrajnog rada (Kurzarbeit) porastao za 5,000 u odnosu na prethodni mjesec. Iako su se nelikvidnosti poduzeća u lipnju u odnosu na svibanj smanjile za 14.5 posto, ostale su 24.9 posto više nego prethodne godine. IWH-Insolvenztrend predviđa da će broj nesolventnosti ponovno porasti u nadolazećim mjesecima, održavajući razine iznad brojki prije pandemije.

Strukturni problemi koji ometaju gospodarski rast

Gospodarski izazovi Njemačke protežu se izvan cikličkih fluktuacija, ukorijenjenih u trajnim strukturnim problemima koji zahtijevaju sveobuhvatna i dugoročna rješenja.

Prijelaz na klimatski neutralnu industriju

Jedno od najhitnijih strukturnih pitanja je prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo. Njemačka namjerava postići ugljičnu neutralnost u sljedeća dva desetljeća, što zahtijeva značajne promjene u industrijskim procesima kako bi se smanjile emisije CO2. Međutim, ova transformacija je i skupa i dugotrajna. Visoki troškovi povezani sa zelenom energijom i proizvodnjom vodika obeshrabruju ulaganja, zbog čega neke tvrtke razmišljaju o preseljenju u inozemstvo radije nego o nadogradnji svojih pogona u Njemačkoj.

Demografske promjene i nedostatak radne snage

Njemačka se također suočava s demografskom krizom jer generacija Baby Boommera odlazi u mirovinu, što bi moglo dovesti do nedostatka do sedam milijuna kvalificiranih radnika do 2035. Ovaj očekivani nedostatak radne snage predstavlja značajnu prijetnju raznim industrijama, pogoršavajući postojeće izazove na tržištu rada i ometajući ekonomska produktivnost.

Visoki porezi i birokratske prepreke

Gospodarski predstavnici često kritiziraju Njemačku zbog visokih korporativnih poreza i pretjerane birokracije. U usporedbi sa zemljama poput Francuske i Sjedinjenih Država, porezne stope u Njemačkoj znatno su više, a poslovni propisi glomazniji. Achim Wambach, ekonomist, ističe da dugotrajni procesi koji su uključeni u pokretanje posla – koji u Njemačkoj traje osam dana u odnosu na četiri dana u drugim zemljama – obeshrabruju poduzetništvo i ulaganja.

Deficit ulaganja u infrastrukturu

Drugo kritično pitanje je znatan zaostatak ulaganja u infrastrukturu. Njemačka se suočava s zastrašujućim zadatkom obnove desetaka tisuća mostova, nadogradnje željezničkih mreža i širenja električne mreže. Osim toga, zemlja zaostaje u razvoju širokopojasnog interneta, sa samo jedanaest posto priključaka optičkih vlakana u usporedbi s prosjekom OECD-a od četrdeset posto. Rješavanje ovih infrastrukturnih nedostataka zahtijeva znatna financijska sredstva, koja su ograničena njemačkom strogom politikom kočenja duga.

Automobilska industrija u krizi

Njemački automobilski sektor, kamen temeljac nacionalnog gospodarstva, doživljava ozbiljne poteškoće. Veliki proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza bore se s padom prodaje i visokim troškovima povezanim s prelaskom na električna vozila (EV). Volkswagen se posebno suočava s mogućim smanjenjem radne snage i zatvaranjem tvornica po prvi put u trideset godina. Prijelaz na električna vozila prijeti radnim mjestima u opskrbnom lancu jer su električni pogonski sklopovi manje složeni i zahtijevaju manje komponenti od tradicionalnih motora s unutarnjim izgaranjem.

Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), naglašava da automobilska industrija mora brzo inovirati kako bi ostala konkurentna na globalnoj razini. To uključuje ubrzanje usvajanja tehnologija e-mobilnosti i autonomne vožnje kako bi se osigurala budućnost industrije.

Slabo raspoloženje potrošača i mala ulaganja

Povjerenje potrošača u Njemačkoj opada unatoč smanjenju inflacije i povećanju realnih plaća. Ankete koje su proveli HDE-Konsumbarometer i GfK-Konsumklima pokazuju pad optimizma među privatnim kućanstvima, što usporava potrošačku potrošnju — vitalni pokretač gospodarskog rasta. Visoke stope štednje, trenutno na 10.8 posto, pokazuju da potrošači zadržavaju veći dio svojih prihoda umjesto da povećavaju rashode, što dodatno usporava gospodarski zamah.

Razine ulaganja također padaju, osobito u sektorima ključnima za budući rast. Tvrtke oklijevaju u vezi s dugoročnim ulaganjima usred ekonomske neizvjesnosti, što dovodi do smanjenja kapitalnih izdataka koji su ključni za inovacije i širenje.

Izvozni sektor pod pritiskom

Njemačke izvozno orijentirane industrije suočavaju se s padom proizvodnje i slabom globalnom potražnjom. Proizvodni sektor, posebice automobilski i strojevi, doživio je značajan pad zbog smanjenih narudžbi s ključnih tržišta poput Sjedinjenih Država i Kine. Ifo Indeks poslovne klime odražava taj pesimizam, pokazujući nastavak pada poslovnih očekivanja. Unatoč blagom porastu izvoznih narudžbi iz inozemstva, ukupna potražnja i dalje je usporena, ograničavajući mogućnost oporavka u izvozu.

Političke i političke implikacije

Trenutna gospodarska stagnacija potaknula je intenzivne političke rasprave o mogućim rješenjima, uključujući rasprave o deindustrijalizaciji i slabljenju njemačkog gospodarskog položaja. Hans-Werner Sinn, poznati njemački ekonomist i bivši predsjednik instituta ifo, glasno je kritizirao tekuću ekonomsku politiku i nedostatak konsenzusa o učinkovitim strategijama za rješavanje strukturnih problema zemlje.

Sposobnost njemačke vlade da provede potrebne reforme dodatno je komplicirana fiskalnim ograničenjima nametnutim politikom kočenja duga, ograničavajući kapacitet za znatna javna ulaganja u kritična područja poput infrastrukture i zelene tehnologije.

Ekonomske prognoze pokazuju da će oporavak Njemačke biti spor i prepun izazova. Kombinacija strukturnih problema, slabog raspoloženja potrošača i pada ulaganja stvara nesigurno okruženje za održivi gospodarski rast. Kreatori politike suočavaju se s zastrašujućim zadatkom rješavanja ovih duboko ukorijenjenih problema dok se snalaze u složenosti globalnog gospodarskog krajolika kojeg karakteriziraju neizvjesnost i promjenjiva dinamika trgovine.

Kako bi osigurala prosperitetnu budućnost, Njemačka mora poduzeti značajne reforme s ciljem poticanja inovacija, poboljšanja fleksibilnosti tržišta rada i poboljšanja infrastrukture. Usklađivanje tih napora s fiskalnom odgovornošću bit će ključno u prevladavanju trenutne stagnacije i pozicioniranju njemačkog gospodarstva za dugoročnu otpornost i rast.