Njemačka ispala iz prvih deset na globalnoj ljestvici slobode medija

Njemačka je izgubila svoju poziciju među prvih deset na globalnoj ljestvici slobode tiska koju objavljuje udruga Reporteri bez granica (RSF), pala je s 10. na 11. mjesto u 2025. Iako se ukupna situacija u Njemačkoj i dalje smatra stabilnom, snižavanje ocjene naglašava rastuću zabrinutost zbog sigurnosti i neovisnosti novinara, posebno onih koji izvještavaju o krajnje desničarskim skupinama i polarizirajućim međunarodnim temama.

Prema RSF-u, promjena se manje odnosi na značajno pogoršanje unutar same Njemačke, a više na poboljšane uvjete za medije u drugim zemljama. Međutim, organizacija naglašava da rastuće neprijateljstvo prema novinarima, posebno iz ekstremističkih političkih okruženja, postaje sve hitniji problem.

Eskalacija neprijateljstva prema novinarima u Njemačkoj

RSF posebno ukazuje na rastuće rizike s kojima se suočavaju novinari koji istražuju ili izvještavaju o desničarskom ekstremizmu i strankama poput Alternative za Njemačku (AfD). Novinari su izvijestili da su etiketirani kao neprijatelji, da primaju prijetnje i uvrede te da se boje fizičkih napada. Ova neprijateljska klima stvorila je zastrašujući učinak na novinarsku slobodu i bila je ključni faktor pada Njemačke na ljestvici.

Organizacija također primjećuje da se novinari koji izvještavaju o sukobu na Bliskom istoku suočavaju s nesrazmjernim uredničkim preprekama. Brojni izvještaji opisuju značajne prepreke u izvještavanju o osjetljivim međunarodnim pitanjima, pri čemu zabrinutost zbog pristupa, uredničkog pritiska i sigurnosnih rizika oblikuje radno okruženje za redakcije.

Globalni pad slobode tiska dosegao je povijesno nisku razinu

Ukupna globalna slika koju prikazuje RSF duboko je zabrinjavajuća. Svjetski indeks slobode tiska za 2025. godinu označava najgore globalne uvjete od početka rangiranja. Više od polovice svjetskog stanovništva sada živi u zemljama u kojima RSF klasificira situaciju s tiskom kao „vrlo ozbiljnu“. U 90 od 180 procijenjenih zemalja, medijsko okruženje opisano je kao „teško“ ili „vrlo ozbiljno“.

Europa ostaje regija s najvišom razinom slobode tiska. Samo sedam zemalja diljem svijeta dobilo je ocjenu "dobro" ove godine, a sve su europske. Norveška i dalje predvodi globalni indeks, a slijede Estonija, Nizozemska i Švedska. Izvan Europe, Novi Zeland (na 16. mjestu) i Trinidad i Tobago (19.) drže najviše pozicije.

Na dnu popisa nalaze se zemlje u kojima je sloboda tiska ozbiljno potisnuta. Eritreja ostaje na posljednjem mjestu, na 180. mjestu, ispred Sjeverne Koreje, Kine i Sirije. RSF ističe da se u mnogim od tih zemalja neovisno novinarstvo sustavno ušutkuje, a novinari se suočavaju sa zatvorom, nasiljem ili smrću.

Ekonomski pritisak prijeti opstanku novinarstva

Još jedan faktor koji potkopava slobodu tiska diljem svijeta je financijsko stanje novinarstva. RSF izvještava da se medijske organizacije u 160 zemalja bore da ostanu ekonomski održive. Ova financijska nestabilnost utječe na njihovu sposobnost neovisnog djelovanja i pozivanja na odgovornost onih na vlasti.

Izvršna direktorica RSF-a Anja Osterhaus upozorava da „autoritarni vođe neovisno novinarstvo smatraju prijetnjom“ te da je ekonomski pritisak na medije dio šire strategije ograničavanja protoka istinitih informacija. Naglašava da „kada je novinarstvo financijski paralizirano, nema nikoga tko bi razotkrio laži, dezinformacije i propagandu“.

Ekonomska dimenzija indeksa slobode tiska i dalje dobiva najniže ocjene u svim ocijenjenim kategorijama, koje uključuju politiku, pravo, gospodarstvo, sociokulturni kontekst i sigurnost. RSF poziva na snažniju podršku financijskim temeljima novinarstva kako bi se očuvala njegova nadzorna funkcija u demokratskim društvima.

Globalni trendovi naglašavaju regionalne razlike

Jaz između Europe i ostatka svijeta i dalje se povećava. U Latinskoj Americi nekoliko je zemalja zabilježilo ozbiljan pad. Argentina je izgubila mnoga mjesta na ljestvici nakon što je raspustila veliku državnu novinsku agenciju. Meksiko ostaje najsmrtonosnija zemlja za novinare izvan aktivnih ratnih zona.

U Sjedinjenim Državama, RSF izvještava o rastućoj anti-tisak klimi, pojačanoj smanjenjem financiranja javnih medija i sve većom političkom polarizacijom. Ovaj se trend širi i u druge regije, utječući na politike koje dodatno narušavaju slobodu tiska diljem svijeta.

Afrika i Azija i dalje se bore s ozbiljnim ekonomskim i političkim ograničenjima novinarstva. Bliski istok i Sjeverna Afrika istaknuti su kao najopasnije regije za medijske stručnjake, posebno zbog velikog broja smrtnih slučajeva novinara u Gazi kao rezultat izraelskih vojnih operacija. I Izrael i palestinski teritoriji pali su na ovogodišnjoj ljestvici.

Njemačka je i dalje ključni igrač, ali se suočava s unutarnjim izazovima

Iako Njemačka ostaje uporište slobode tiska u usporedbi s većim dijelom svijeta, njezine unutarnje izazove ne treba podcijeniti. Pad zemlje na 11. mjesto može se činiti beznačajnim u kontekstu globalne represije, ali služi kao znak upozorenja. Okruženje za medijske stručnjake postaje sve složenije, oblikovano političkom polarizacijom, međunarodnim napetostima i kontinuiranom ekonomskom krhkošću novinskih kuća.

Pad također naglašava hitnu potrebu za jačim zaštitnim mjerama za novinare, transparentnijim politikama oko uredničke neovisnosti i održivom podrškom financijski ugroženim medijskim institucijama.

Kako se globalni krajolik slobode tiska nastavlja mijenjati, uloga Njemačke kao uzora za demokratske medijske standarde ovisit će ne samo o održavanju pravnog okvira za slobodu tiska, već i o aktivnom suočavanju s prijetnjama koje iznutra ugrožavaju tu slobodu.