Njemačko gospodarstvo bori se za oporavak usred strukturnih izazova

Njemačko gospodarstvo suočava se sa značajnim preprekama, a znakovi oporavka ostaju nedostižni unatoč povremenim pozitivnim podacima. Izazovi nisu samo ciklički, već su duboko ukorijenjeni u strukturnim problemima koji traju godinama, zbog čega zemlja zaostaje za svojim vršnjacima.

Dugotrajna gospodarska stagnacija

Gospodarski rast Njemačke stagnira više od četiri godine, a BDP jedva da je dosegao razine prije pandemije COVID-19 2019. Ovaj nedostatak rasta je bez presedana u povijesti Savezne Republike. Situacija je pogoršana znatnim padom u ključnim industrijama, poput proizvodnje automobila i strojogradnje, koje su tradicionalno bile okosnica njemačkog gospodarstva.

Proizvodni sektor, posebno u proizvodnji, pao je na razine neviđene od 2010. Taj je pad djelomično potaknut oštrim smanjenjem građevinskih aktivnosti nakon godina procvata, s prepolovljenim građevinskim dozvolama i pristiglim narudžbama u posljednje dvije godine. Ovo usporeno gospodarsko pogoršanje nije iznenadni kolaps, već postupni pad koji je umanjio hitnost za odlučnim djelovanjem među donositeljima politika i tvrtkama.

Industrijski sektor koji se bori

U lipnju je njemački industrijski sektor zabilježio rijetko pozitivan razvoj, s povećanjem narudžbi od 3.9 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, prema podacima Saveznog ureda za statistiku. Ovo je bio prvi porast narudžbi u 2024. nakon pet uzastopnih mjeseci pada. Automobilska industrija odigrala je značajnu ulogu u ovom porastu, iako su ostali sektori poput opreme za obradu podataka i elektronike zabilježili pad potražnje.

Unatoč ovom porastu, ukupni izgledi za njemački industrijski sektor i dalje su mračni. Savezno ministarstvo gospodarstva izrazilo je oprez, napominjući da je malo vjerojatno šire oživljavanje industrijske aktivnosti zbog kontinuiranog slabog poslovnog raspoloženja i slabe inozemne potražnje. Čak i uz povećanje narudžbi, industrija je i dalje daleko od održivog oporavka.

Nacija koja se suzdržava

Oprezni pristup poduzeća i potrošača u Njemačkoj odražava širi osjećaj neizvjesnosti. Unatoč blagom povećanju realnih dohodaka, stopa štednje porasla je na 15 posto, razinu posljednji put zabilježenu tijekom pandemije. Ova nesklonost trošenju odražava duboko ukorijenjenu zabrinutost za budućnost, koja je dodatno pogoršana političkom i gospodarskom nestabilnošću.

Poduzeća se također suzdržavaju, investicijski planovi se smanjuju, a smanjenje radne snage postaje sve češće. Političko okruženje, oblikovano lošim anketama za trenutnu vladu i usponom populističkih stranaka, dovelo je do nevoljkosti da se provedu potrebne, ali potencijalno nepopularne reforme.

Izazov strukturne transformacije

Njemačka se suočava sa strukturnom krizom koja nadilazi privremene ekonomske fluktuacije. Zemlja je usred transformacije iz industrijskog u gospodarstvo temeljeno na znanju. Ova promjena zahtijeva značajna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj, kao i ponovno promišljanje o tome kako je gospodarstvo strukturirano i regulirano.

Međutim, Njemačka u tim područjima zaostaje. Udio nematerijalne imovine, poput intelektualnog vlasništva, znanja i inovacija, u ukupnim ulaganjima znatno je manji u Njemačkoj u usporedbi s drugim naprednim gospodarstvima poput Francuske, Švedske i Danske. Ovo nedovoljno ulaganje u imovinu temeljenu na znanju značajan je čimbenik koji stoji iza sporog gospodarskog učinka zemlje.

Automobilska industrija, nekoć vodeća sila u njemačkim inovacijama, smanjuje izdatke za istraživanje i razvoj, posebice u tradicionalnim tehnologijama motora s izgaranjem. Dok drugi sektori povećavaju svoje proračune za istraživanje i razvoj, ti napori nisu dovoljni da nadoknade strukturni pad u automobilskom sektoru.

Potreba za hrabrim reformama

Kako bi odgovorila na te izazove, Njemačka treba krenuti s hrabrim reformama koje potiču inovacije i podupiru prijelaz na gospodarstvo temeljeno na znanju. To uključuje jačanje obrazovanja i istraživanja, stvaranje europskog tržišta kapitala za olakšavanje poslovnog financiranja, modernizaciju podatkovne infrastrukture i uklanjanje birokratskih prepreka useljavanju za kvalificirane radnike.

Nedavno povećanje industrijskih narudžbi, iako pozitivan znak, nije dovoljno da preokrene dugoročni pad njemačkog gospodarstva. Bez značajnih strukturnih reformi, zemlja riskira da još više zaostane za svojim globalnim konkurentima. Potrebna transformacija je značajna i nema brzih rješenja na horizontu. Što prije Njemačka prepozna potrebu za dubokim, sistemskim promjenama, to će biti bolje pozicionirana da povrati svoju gospodarsku snagu.