Njemačko gospodarstvo lagano se smanjilo u trećem tromjesečju 3

Gospodarstvo Njemačke doživjelo je manji pad u trećem tromjesečju 2023., pri čemu se bruto domaći proizvod (BDP) smanjio za 0.1%.

Ovaj pad predstavlja nastavak stagnacije zabilježene ranije tijekom godine, pri čemu u prvom tromjesečju nije zabilježen rast, dok je u drugom tromjesečju zabilježen blagi rast od 0.1%. Ruth Brand, predsjednica Saveznog ureda za statistiku (Destatis), komentirala je ovaj trend, ističući slabu gospodarsku aktivnost u prvoj polovici godine i njezino proširenje u drugu polovicu.

Inflacija je ključna briga njemačkog gospodarstva. Iako je u listopadu zabilježio smanjenje na 3.8% u odnosu na vrhunce od preko 10% u prethodnoj godini, njegov učinak na potrošačku potrošnju bio je značajan. Potrošnja, koja čini oko dvije trećine njemačkog BDP-a, u trećem je tromjesečju pala za 0.3 posto. Ovaj pad potrošnje pripisan je gubitku kupovne moći zbog visoke stope inflacije, zbog čega su potrošači ograničili svoju potrošnju, osobito tijekom ljetnih mjeseci.

Fiskalna politika njemačke vlade i sudske presude također su utjecali na gospodarski krajolik. Značajan razvoj događaja bila je odluka Ustavnog suda, koji je vladin plan o prijenosu 60 milijardi eura iz neiskorištenog duga iz razdoblja pandemije u svoj fond za klimu i transformaciju smatrao neustavnim. Ova presuda ne samo da je stvorila značajnu financijsku prazninu u državnom proračunu, već je unijela i neizvjesnosti, posebno u industrijskom sektoru, u pogledu budućih ulaganja.

Vladine mjere štednje, kako se predlaže kako bi se nadoknadio financijski manjak, mogle bi dodatno usporiti gospodarski rast. Ekonomisti poput Sebastiana Dulliena iz dusseldorfskog IMK instituta i Thomasa Gitzela, glavnog ekonomista u VP banci, izrazili su zabrinutost da bi ove mjere mogle dovesti do smanjene potrošnje i poslovnih ulaganja, potencijalno povećavajući nezaposlenost.

Unatoč tim izazovima, pojavili su se neki pozitivni znakovi. Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu izvijestio je o blagom poboljšanju indeksa poslovne klime, što ukazuje na rastući optimizam u njemačkim upravnim odborima. Ovaj indeks, koji odražava raspoloženje približno 9,000 rukovoditelja, u porastu je tri uzastopna mjeseca.

Na području međunarodne trgovine njemački je izvoz pao za 0.8%, dok je uvoz zabilježio oštriji pad od 1.3%. Ovo smanjenje trgovinske aktivnosti odražava šire gospodarske izazove s kojima se zemlja suočava.

Gledajući unaprijed, Bundesbank predviđa nastavak pada rasta u četvrtom tromjesečju 2023., ali očekuje povratak blagog rasta u prvom tromjesečju 2024. Ova se prognoza temelji na očekivanju da će domaće gospodarstvo postupno dobiti zamah, podržano visokim povećanja plaća i ublažavanja cjenovnih pritisaka, što bi zauzvrat trebalo povećati realne neto dohotke privatnih kućanstava. Čak i ako potrošači ostanu oprezni s potrošnjom, očekuje se postupni porast potrošnje.

Zaključno, njemačko je gospodarstvo u 2023. godini prolazilo kroz razdoblje stagnacije i blagog pada, pod utjecajem čimbenika kao što su inflacija, potrošačke navike, fiskalne politike vlade i dinamika međunarodne trgovine. Iako neposredni izgledi sugeriraju daljnje izazove, postoje naznake potencijalnog oporavka i rasta u nadolazećoj godini.