Nemiri u Bundestagu nakon što je AfD negirao genocid u Srebrenici

Bundestag obilježava Srebrenicu s dubokim podjelama

Na 30. obljetnicu masakra u Srebrenici, njemački Bundestag održao je posebnu raspravu u spomen na žrtve genocida počinjenog tijekom bosanskog rata u srpnju 1995. Sjednica je trebala odati počast sjećanju na više od 8,000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su pogubljeni nakon pada sigurne zone u Srebrenici koju su proglasile UN. Međutim, ono što je započelo kao svečani čin sjećanja brzo se pretvorilo u kontroverzu nakon zapaljivih izjava članova krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Parlamentarci iz cijelog političkog spektra pauzirali su redovnu proračunsku proceduru kako bi sudjelovali u raspravi. Predsjednica Bundestaga Julia Klöckner (CDU) otvorila je sjednicu nazivajući masakr u Srebrenici najgorim ratnim zločinom na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Također se osvrnula na neuspjeh mirovnih snaga Ujedinjenih naroda koje su bile tamo stacionirane u to vrijeme, rekavši da njihova nesposobnost da zaštite civile ostaje ključna lekcija u provođenju međunarodnih ljudskih prava.

Političari AfD-a osporavaju definiciju genocida

Atmosfera u Bundestagu naglo se promijenila kada je zastupnik AfD-a Alexander Wolf doveo u pitanje međunarodnopravnu klasifikaciju masakra u Srebrenici kao genocida. Tvrdio je da postupci snaga bosanskih Srba, koje su poštedjele žene i djecu, nisu ispunili pravne kriterije za genocid. Wolf je također kritizirao vanjski utjecaj na unutarnji proces pomirenja u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da nametnuti narativi ometaju stabilnost u regiji.

Njegove su izjave odmah izazvale negativnu reakciju drugih parlamentarnih skupina. Siemtje Möller, zamjenica predsjednice parlamentarne skupine SPD-a, podsjetila je vijeće da su i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) pravno potvrdili klasifikaciju genocida u više presuda. Jürgen Hardt iz CDU-a optužio je Wolfa za povijesni revizionizam i svrstavanje uz ratne zločince, a ne uz žrtve.

Domaća politika ubrizgana u Memorijal

Situacija se pogoršala kada je zastupnik AfD-a Martin Sichert iskoristio komemorativnu platformu kako bi povukao paralele između bosanskog sukoba i domaćih problema u Njemačkoj. Tvrdio je da se „ono što se dogodilo u Jugoslaviji u velikim razmjerima danas odražava u školskim dvorištima diljem Njemačke“ te je ustvrdio da bi Srebrenicu trebalo promatrati kao upozorenje protiv multikulturalizma.

Članovi stranaka SPD i Die Linke odgovorili su okretanjem leđa Sichertu u znak prosvjeda. Predsjednik Bundestaga Klöckner ukorio ga je zbog skretanja s teme i podsjetio ga na namjeravanu svrhu sjednice.

Kao odgovor na prekid događaja, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) spontano se pojavio za govornicom. Obraćajući se zastupnicima i gostima, uključujući preživjele i bosanskog veleposlanika, izrazio je žaljenje što je došlo do tako kontroverzne i neosjetljive rasprave. Kao predstavnik savezne vlade, ponovno je potvrdio da Njemačka bezuvjetno priznaje događaje u Srebrenici kao genocid.

Međunarodne proslave naglašavaju ulogu Njemačke

Dok se rasprava u Bundestagu odvijala, u bosanskom selu Potočari, mjestu bivše nizozemske UN-ove baze tijekom rata, održavala se središnja komemoracija. Okupile su se tisuće ljudi, uključujući međunarodne goste i rodbinu žrtava. Kao dio ceremonije, posmrtni ostaci nedavno identificiranih žrtava pokopani su uz one koji su već pokopani.

Ceremonija u Potočarima označila je prvo službeno priznanje 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, oznake koju je 2024. godine ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Značajno je da su zemlje poput Srbije, Kine, Rusije i Mađarske glasale protiv rezolucije. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić nije prisustvovao ceremoniji, ali je objavio kratku poruku sućuti na društvenim mrežama, nazivajući ubojstva "strašnim zločinom" bez upotrebe izraza "genocid".

Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice, osudila je one koji su glasali protiv rezolucije UN-a, rekavši da "biraju živjeti u tami" umjesto da se suoče s povijesnom istinom.

Uloga Ujedinjenih naroda pod lupom

Neuspjeh UN-a u sprječavanju masakra više je puta istican u Berlinu. Gunther Krichbaum, državni ministar za Europu u Ministarstvu vanjskih poslova, kritizirao je nizozemske mirovne trupe stacionirane u Srebrenici u to vrijeme. Rekao je da su međunarodni mandati besmisleni ako se ne strogo provode. Nemogućnost UN-a da odlučno djeluje 1995. godine, tvrdio je, i dalje je mrlja na kredibilitetu organizacije.

Krichbaum je naglasio da događaji u Srebrenici služe kao trajno upozorenje međunarodnoj zajednici: šutnja i neaktivnost suočeni s etničkim nasiljem mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Pozvao je na snažnije mandate i stvarnu odgovornost u budućim međunarodnim mirovnim misijama.

Političke posljedice se nastavljaju

Kontroverza oko izjava AfD-a proširila se i izvan parlamentarnog prostora. Javne osobe i organizacije za ljudska prava osudile su pokušaj stranke da umanji masakr. Vrijeme njihovih komentara, koje se poklopilo s globalnim komemoracijama, dodatno je pojačalo negativne reakcije.

Nekoliko zastupnika naglasilo je opasnost dopuštanja da revizionistički narativi uđu u formalni diskurs. Tvrdili su da javno propitivanje utvrđenih povijesnih činjenica - posebno tijekom službene komemoracije - potkopava kredibilitet Njemačke u promicanju ljudskih prava.

U međuvremenu, pozivi na strože posljedice su rasli. Kritičari su tvrdili da Bundestag mora zaštititi svoj integritet i osigurati da se takve komemorativne sjednice ne koriste za promicanje političkih programa koji iskrivljuju činjenice ili ne poštuju žrtve.

Incident je ponovno izazvao zabrinutost zbog sve veće prisutnosti krajnje desničarskih narativa u njemačkom političkom diskursu i izazova očuvanja povijesne istine unutar pluralističkog demokratskog sustava.