Njemačka je 2024. doživjela dramatičan porast fizičkih napada na novinare, pri čemu se broj dokumentiranih incidenata više nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu. Prema novom izvješću međunarodne nadzorne skupine Reporteri bez granica (RSF), prošle je godine zabilježeno 89 fizičkih napada na novinare. Ovo je druga najveća brojka ikada dokumentirana u zemlji, nakon vrhunca zabilježenog u godini pandemije 2022.
Većina tih napada dogodila se na javnim prosvjedima—posebice onima povezanima sa sukobom na Bliskom istoku, kao i na skupovima krajnje desnice i prosvjedima skupina protiv pobačaja. Većina napada bila je usmjerena na novinare pojedince, a 14 incidenata bilo je usmjereno na redakcije ili privatne domove. RSF naglašava da ovi brojevi vjerojatno nedovoljno predstavljaju stvarni opseg nasilja, posebno u lokalnom novinarstvu, gdje se mnogi napadi ne bilježe.
Nasilje eskalira na prosvjedima
Podaci ukazuju na zabrinjavajući obrazac. Od 89 dokumentiranih slučajeva, 75 su bili izravni napadi na ljude. Novinare su udarali nogama, šakama i napadali ih predmetima poput motki za zastave i bataka. Neki su poprskani biber-sprejom, bačeni na tlo ili udareni šalicama za kavu i sirovim jajima.
Najveća koncentracija nasilja dogodila se u Berlinu, gdje je registrirano 38 napada na propalestinske demonstracije nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023. Još 21 napad došao je iz okruženja vođenih zavjerama i krajnje desnice.
Izvješće RSF-a naglašava sve dublje neprijateljstvo prema tisku i sužavanje prihvaćenih stajališta u javnom diskursu. U njemu se navodi da medijske djelatnike sve više tretiraju kao protivnike od strane skupina izvan njihovog percipiranog političkog opredjeljenja. Posebno je izvještavanje o sukobu u Gazi postalo žarište ovog pritiska, pri čemu RSF prima izvješća iz više redakcija o ograničenom rasponu prihvatljivih mišljenja kada se izvještava o Izraelu i Palestini.
Sindikati novinara traže akciju
Porast nasilja izazvao je oštre reakcije novinarskih sindikata diljem Njemačke. Mika Beuster, predsjednik Njemačkog novinarskog udruženja (DJV), opisao je situaciju kao "novu dimenziju agresije" protiv novinara. "Novinarstvo postaje sve opasnije", rekao je, dodajući da takvi napadi ne ugrožavaju samo sigurnost pojedinca, već i demokratski sustav u cjelini.
Danica Bensmail, direktorica novinarskog sindikata dju u okviru sindikata Verdi, pozvala je savezne zastupnike da u novi koalicijski sporazum ugrade obvezujuću zaštitu novinara. “Izvjestitelji moraju moći raditi bez straha od nasilja”, rekla je. Prema Bensmailu, povratne informacije članova ukazuju na stalan porast neprijateljstva prema medijskim profesionalcima, odražavajući trendove koje je dokumentirao RSF.
Zabrinutost zbog sve manjeg prostora za slobodno novinarstvo
Izvješće RSF-a također je izazvalo uzbunu zbog onoga što naziva "snažno suženim koridorom mišljenja", osobito u politički nabijenim područjima izvještavanja. Organizacija upozorava da pritisci političkih ekstrema i bijesa društvenih medija guraju novinare u autocenzuru.
Osim fizičke opasnosti, mnogi novinari također su izrazili strah da će biti javno uznemiravani, doksxirani ili klevetani na internetu – osobito nakon izvještavanja o kontroverznim temama. Ovo digitalno zastrašivanje, često koordinirano na platformama kao što su X, TikTok ili Telegram, čini da se mnogi u struci osjećaju sve ranjivije i izoliranije.
Sve veći jaz između medijskih djelatnika i određenih segmenata javnosti dovodi do okruženja u kojem se novinare ocrnjuje samo zato što rade svoj posao. RSF primjećuje da čak i iskusni stručnjaci dovode u pitanje svoju sposobnost nepristranog izvještavanja bez osobnog rizika.
Sloboda tiska pod pritiskom
Njemačka tradicionalno zauzima visoko mjesto na međunarodnim indeksima slobode medija, ali ova posljednja kretanja ukazuju na potrebu za ozbiljnom intervencijom. Zakonska zaštita postoji, ali provedba i praktične zaštite ne drže korak s rastućom razinom prijetnje.
RSF, DJV i dju ujedinjeni su u pozivanju na veću odgovornost tijela za provođenje zakona, bolju zaštitu u visokorizičnim događajima i institucionalnu potporu kako bi se osiguralo da medijski djelatnici mogu izvješćivati sigurno i neovisno.
Izvješće završava pozivom na akciju upućen političkim čelnicima, agencijama za provođenje zakona i medijskim organizacijama. Ukoliko se hitno ne poduzmu mjere za zaštitu novinara, temelji demokratskog dijaloga u Njemačkoj mogu se suočiti s trajnom štetom.
