Alarmantan pad zdravstvene pismenosti među Nijemcima

Zdravstvena pismenost u naglom padu

Nova nacionalna studija otkrila je zabrinjavajući razvoj događaja u Njemačkoj: samo jedna od četiri odrasle osobe posjeduje jake vještine zdravstvene pismenosti. Studija koju je provelo Tehničko sveučilište u Münchenu (TUM) u suradnji s Centrom za suradnju WHO-a za zdravstvenu pismenost, a objavila Wort & Bild Verlag, pokazuje da se 75.8% ispitanika bori s pronalaženjem, procjenom i primjenom medicinskih informacija na smislen način. Ovaj pad označava značajan korak nazad u usporedbi s ranijim godinama, pri čemu je zdravstvena pismenost pala s 54.3% u 2014. na 64.2% u 2020., a sada doseže gotovo 76% odraslih koji nisu u stanju adekvatno upravljati zdravstvenim informacijama.

Ovi nalazi odražavaju oštro smanjenje sposobnosti stanovništva da se bavi ključnim zdravstvenim temama, od razumijevanja mogućnosti liječenja do primjene preventivnih mjera i prepoznavanja psiholoških zdravstvenih potreba. Rezultati se temelje na reprezentativnoj internetskoj anketi provedenoj u ljeto 2024. u kojoj je sudjelovalo 2,000 odraslih osoba koje koriste internet u Njemačkoj.

Najviše pogođeni mladi i zapadne države

Zanimljivo je da je pad zdravstvene pismenosti posebno izražen kod mlađih ljudi i onih koji žive u zapadnim dijelovima zemlje. Nasuprot tome, ispitanici iz istočne Njemačke postigli su osjetno bolje rezultate. Suprotno pretpostavkama iz ranijih studija, čini se da čimbenici kao što su razina obrazovanja, prihod, spol ili migrantsko podrijetlo imaju mali utjecaj na sposobnost osobe da razumije informacije vezane uz zdravlje.

I istraživači i javni službenici tumače rezultate kao znak upozorenja. Profesor Orkan Okan, direktor Suradnog centra SZO-a, naglasio je hitnost rješavanja ovog pitanja u ranom obrazovanju. “Zdravstveno znanje mora započeti u vrtiću i dosljedno se nastaviti kroz školu”, rekao je, naglašavajući da taj napor mora ići ruku pod ruku s jačanjem medijske pismenosti.

Teret troškova javnog zdravstva

Posljedice ograničenog znanja o zdravlju protežu se izvan pojedinačnih borbi. Stručnjaci procjenjuju da neadekvatna zdravstvena pismenost dovodi do 24 milijarde eura godišnjih dodatnih troškova za njemački zdravstveni sustav. Ti troškovi nastaju zbog prijema u bolnicu koji se mogu izbjeći, prekomjerne upotrebe hitnih službi i neučinkovitog pridržavanja liječenja. Ljudi s nižom zdravstvenom pismenošću također imaju tendenciju da budu manje fizički aktivni, prijavljuju nižu kvalitetu života i vjerojatnije je da će patiti od pretilosti i problema s mentalnim zdravljem.

Kai Kolpatzik, glavni znanstveni direktor u Wort & Bild Verlagu, opisao je situaciju kao sistemski problem, posebno u eri kojom dominiraju digitalne dezinformacije. Upozorio je da porast lažnih vijesti i manipulativnih chatbota o zdravstvenim temama građanima sve više otežava prepoznavanje pouzdanih informacija utemeljenih na dokazima. Kolpatzik je pozvao na nacionalne strategije za borbu protiv dezinformacija i opremanje ljudi alatima za kritičku procjenu onoga što čitaju na internetu.

Nedostaju resursi za mentalno zdravlje

Sudionici ankete identificirali su posebne izazove u pristupu informacijama o mentalnom zdravlju. Mnogim je ispitanicima bilo posebno teško pronaći i razumjeti materijale o psihičkoj dobrobiti. Unatoč rastućoj društvenoj pozornosti prema mentalnom zdravlju, jaz u zdravstvenoj pismenosti u ovom području ostaje značajan. Stručnjaci sugeriraju da bi niska svijest i stigma mogli biti čimbenici koji tome pridonose te naglašavaju da javne kampanje moraju igrati veću ulogu u destigmatizaciji i edukaciji ljudi o zaštiti mentalnog zdravlja.

Jasna komunikacija kao novi standard

U središtu nalaza jasan je poziv za poboljšanu komunikaciju u cijelom zdravstvenom sustavu. Povjerenik savezne vlade za pacijente, Stefan Schwartze, zahtijevao je da jednostavan jezik postane norma, od tradicionalnih liječničkih ordinacija do digitalnih zdravstvenih platformi. "Ljudi se osjećaju izgubljeno u sustavu", rekao je, ističući emocionalni i psihološki pritisak koji loša komunikacija predstavlja za pacijente.

Schwartze je također pozvao na jaču prisutnost zdravstvenog obrazovanja u političkim raspravama, navodeći da zdravstvena pismenost nije luksuz, već osnovni uvjet za uključiv i učinkovit zdravstveni sustav. Istaknuo je kako pravo na razumijevanje i upravljanje vlastitim zdravljem treba biti univerzalno.

Nacionalna strategija: od škola do radnih mjesta

Za rješavanje rastuće krize, koalicija od preko 30 zdravstvenih organizacija predstavila je plan od deset točaka. Plan uključuje uvođenje zdravstvenog odgoja u nastavne planove i programe ranog djetinjstva, podučavanje digitalnih zdravstvenih vještina za sve građane i ograničavanje marketinga nezdrave hrane namijenjene djeci. Još jedan ključni prijedlog uključuje obuku zdravstvenih djelatnika u modernim komunikacijskim tehnikama i izgradnju "navigacijskih potpornih sustava" unutar bolnica i klinika za učinkovitije vođenje pacijenata.

Strategija također predlaže širenje organizacijske zdravstvene pismenosti u medicinskim ustanovama, promicanje obrazovanja o mentalnom zdravlju kroz nacionalne kampanje i integraciju zdravstvene pismenosti u sva područja politike. Uključivanje radnih mjesta u ove inicijative naglašava široku važnost problema u svakodnevnom životu, izvan tradicionalnih zdravstvenih ustanova.

Poziva se na političko opredjeljenje

Bavarska ministrica zdravstva Judith Gerlach ponovila je potrebu za strukturnim reformama i političkom koordinacijom. Naglasila je da samo dijeljenje brošura nije dovoljno; napori moraju rezultirati opipljivim, trajnim poboljšanjima u načinu na koji se zdravstvene informacije komuniciraju i koriste. Gerlach je najavio da će novi plan prevencije za Bavarsku biti uveden kasnije ove godine, a bavit će se i fizičkim i mentalnim zdravljem.

Pozive na veću suradnju na federalnoj i državnoj razini ponovili su mnogi u zdravstvenom sektoru. Dionici se slažu da jačanje zdravstvene pismenosti mora postati nacionalni prioritet, s konkretnim radnjama koje odgovaraju raznolikoj stvarnosti njemačkih građana.

Hitna potreba za zdravstvenim osnaživanjem

Kako njemački zdravstveni sustav postaje složeniji i digitaliziraniji, osnaživanje pojedinaca znanjem i samopouzdanjem za upravljanje svojim zdravljem bitnije je nego ikad. Bez koordiniranog nacionalnog odgovora, jaz između razumijevanja javnosti i dostupnih informacija nastavit će se povećavati, dovodeći u opasnost i pojedince i sam sustav.