Trumpova globalna carinska ofenziva teško pogađa Njemačku dok se EU bori da odgovori

Ekonomski šok zbog novih američkih carina širi se svijetom

Sjedinjene Države pokrenule su sveobuhvatni novi val globalnih carina, a predsjednik Donald Trump proglasio je gospodarsko prestrojavanje s ciljem preoblikovanja strukture međunarodne trgovine. Više od 50 zemalja navodno se obratilo Bijeloj kući tražeći izuzeća od carina, prema najvišim američkim gospodarskim dužnosnicima. Nova politika već je izazvala nestabilnost tržišta, rastuće diplomatske napetosti i ekonomske poremećaje u više sektora - posebno u gospodarstvima s velikim izvozom poput Njemačke.

Dok američka vlada umanjuje domaći učinak carina, ekonomski savjetnici poput direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevina Hassetta i ministra financija Scotta Bessenta priznali su da mnoge zemlje osjećaju pritisak. "Ove tarife osmišljene su kao maksimalna poluga", izjavio je Bessent, dodajući da je administracija otvorena za razgovore - ali samo pod vjerodostojnim uvjetima.

Njemačka među najviše pogođenim izvoznicima

Za Njemačku, jednu od vodećih svjetskih izvoznih nacija, posljedice se već materijaliziraju. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) procjenjuje da bi ukupni trošak američkih carina za Njemačku mogao doseći i do 180 milijardi eura između 2025. i 2028. Kritične industrije, uključujući automobilsku, strojeve i proizvodnju, izvješćuju o oštrom padu potražnje u SAD-u.

Posebno su izložene njemačke tvrtke koje su intenzivno uključene u tržište SAD-a. Na primjer, proizvođač ventilatora i ventilacijskih sustava EBM-Papst, koji oko 15 posto svojih prihoda ostvaruje u SAD-u, sada očekuje porast troškova za gotovo polovicu svog američkog portfelja proizvoda. Tvrtka već razmatra širenje poslovanja u Sjedinjenim Državama—što je scenarij usklađen sa strategijom Washingtona da se radna mjesta u proizvodnji vrate na američko tlo.

Europa se bori da predstavi jedinstveni odgovor

U Bruxellesu ministri trgovine EU-a hitno razgovaraju o tome kako odgovoriti. Iako postoji konsenzus da bi mjere odmazde mogle biti potrebne, 27 država članica EU-a i dalje su podijeljene oko strategije. Zemlje s jakim poljoprivrednim sektorom gledaju na problem drugačije od onih s velikom automobilskom industrijom. Ova unutarnja rascjepkanost slabi pregovaračku moć Europe u trenutku kada je koordinirano djelovanje ključno.

Kanada je već odgovorila bojkotom od strane potrošača, uključujući zabrane američkih proizvoda i putovanja. Nasuprot tome, EU još uvijek vaga svoje opcije. Povjerljivi nacrt popisa od preko 100 protumjera je u pregledu, potencijalno ciljajući na američku robu poput viskija, motocikala i digitalnih usluga. Ali analitičari upozoravaju da bi odmazda mogla dodatno destabilizirati globalna tržišta i oštetiti gospodarstva EU-a.

Berlin uravnotežuje diplomaciju i ekonomski pritisak

Njemački kancelar Olaf Scholz zadržao je bliske kontakte s europskim institucijama, naglašavajući potrebu izbjegavanja sveopćeg trgovinskog rata. Unatoč tome, Berlin je pod sve većim pritiskom industrije i političkih stranaka da zauzme čvršći stav.

Bivši ministar gospodarstva Robert Habeck kritizirao je Trumpovu protekcionističku agendu, nazivajući je preokretom načela suradnje koja su nekoć bila temelj globalne trgovine. "SAD je bio jedan od najvećih dobitnika globalizacije. Sadašnje demontiranje tog sustava je kratkovidno i opasno", rekao je.

CDU i SPD, koji trenutno pregovaraju o formiranju nove koalicijske vlade, već osjećaju domaće posljedice. Dok burze i dalje fluktuiraju, a proizvodne tvrtke upozoravaju na otpuštanja, ekonomska otpornost postaje središnje pitanje u koalicijskim pregovorima. Čelnik CDU-a Friedrich Merz predložio je hitne mjere kao što su smanjenje poreza, smanjenje birokracije i niže cijene energije kako bi se obnovila konkurentnost.

Digitalni porezni prijedlozi i strateško repozicioniranje

Osim carinskih odmazdi, Njemačka razmišlja i o dugoročnim strukturnim promjenama. Franziska Brantner, državna tajnica u Saveznom ministarstvu gospodarstva i čelnica Zelene stranke, predložila je digitalni porez usmjeren na američke tehnološke divove koji posluju u Europi. Tvrtke poput Googlea, Amazona i Netflixa trenutno ostvaruju veliku dobit u EU uz minimalne porezne doprinose.

Neravnoteža u trgovini digitalnim uslugama – Europa znatno više uvozi iz SAD-a nego što izvozi – pruža dodatni kut za protumjere. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovisnost Europe o američkoj digitalnoj infrastrukturi ograničava njezin manevarski prostor.

Ipak, ima poziva da se ova kriza pretvori u priliku. Ekonomisti poput predsjednika DIW-a Marcela Fratzschera tvrde da EU mora smanjiti svoje oslanjanje na Sjedinjene Države ulaganjem u digitalne tehnologije, biotehnologiju i zrakoplovstvo unutar bloka. Jačanje unutarnjeg tržišta moglo bi pomoći u zaštiti EU-a od buduće ekonomske prisile.

Nejednak tretman Rusije i Ukrajine potiče kritike

Jedan posebno kontroverzan aspekt carinske politike SAD-a je njezina selektivna primjena. Dok se Ukrajina suočava s novim carinama, Rusija je izuzeta. Dužnosnici Trumpove administracije objasnili su da je ova odluka povezana s tekućim mirovnim pregovorima o ratu u Ukrajini. Kritičari tvrde da takva izuzeća otkrivaju nedosljednosti u američkoj vanjskoj politici i potkopavaju njezin kredibilitet.

Unatoč sankcijama koje ograničavaju trgovinu, Rusija ostaje značajniji dobavljač SAD-u od Ukrajine. Godine 2024. ruska roba u vrijednosti od 3 milijarde dolara ušla je u SAD, u usporedbi s 1.2 milijarde dolara iz Ukrajine. Nastavak trgovine strateškom robom iz Rusije izazvao je dodatnu zabrinutost među europskim saveznicima.

Globalni trgovinski poredak u opasnosti

Stručnjaci upozoravaju da bi Trumpov agresivan ekonomski stav mogao imati šire posljedice na globalni trgovinski sustav. “Svjetsko gospodarstvo je u opasnosti od ulaska u novu eru protekcionizma”, rekao je ekonomist Andreas Baur s instituta ifo u Münchenu. Napomenuo je da povijest pokazuje koliko brzo carine mogu eskalirati u globalne ekonomske krize, pozivajući se na događaje iz 1930-ih.

Prelazak SAD-a s "America First" na ono što kritičari sada nazivaju "America Only" potkopava temeljna načela međunarodne trgovine, koja se temelje na pravilima, poštenju i obostranoj koristi. Ako druga velika gospodarstva usvoje slične strategije, postojeći okvir svjetske trgovine mogao bi se raspasti, što bi dovelo do široke nestabilnosti.