Migracijski pomak prisiljava Njemačku da preispita strategiju rada

Njemačke savezne granične kontrole daju mjerljive učinke. Povjerljivo izvješće nacionalnih sigurnosnih izvora pokazuje da su pojačane kontrole na svim njemačkim vanjskim granicama poremetile tokove ilegalnih migracija. Vlasti su primijetile značajne promjene u obrascima ulaska između siječnja i ožujka 2025.

Zapadna granica s Francuskom ostaje najaktivnija zona za pokušaje neovlaštenih ulazaka. Samo u ožujku, 547 osoba vraćeno je pri pokušaju prelaska iz Francuske, a manji broj registriran je na nizozemskoj, belgijskoj i luksemburškoj granici. Najčešće presretane osobe imale su alžirsko, sirijsko, tursko, afganistansko, tunisko ili marokansko državljanstvo.

Na južnim granicama Njemačke, broj odbijenih ulazaka i dalje je visok, posebno iz Austrije i Švicarske. Državljani Afganistana, Ukrajine, Sirije i Maroka bili su među najčešće odbijenima. Duž istočnih granica, ilegalni prelasci i dalje su prisutni, posebno iz Poljske i Češke. Većina odbijenih ulazaka uzrokovana je nedostatkom viza ili dozvola boravka, a Ukrajinci su najugroženija skupina.

Sjeverna granica i dalje je relativno mirna, s tek 41 relevantnim neovlaštenim ulaskom prijavljenim u ožujku. Čini se da je odluka Finske da zatvori svoje granice s Rusijom imala domino učinak na cijelu sjevernu Europu, ograničavajući pristup Njemačkoj putem nordijske rute. Njemački dužnosnici ovaj „domino efekt“ smatraju znakom da susjedne zemlje pooštravaju kontrole kao odgovor na promjenu politike Berlina.

Pad migracije radne snage iz istočne Europe

Dok se politike granične kontrole pooštravaju, još jedan događaj vrši pritisak na njemačko tržište rada: nagli pad migracije radne snage iz istočne Europe. Migranti iz zemalja uključenih u istočno proširenje EU-a nekoć su igrali ključnu ulogu u njemačkoj radnoj snazi. Između 2011. i 2015. godine godišnje je dolazilo preko 200,000 2023 radnika iz zemalja poput Poljske, Rumunjske i Bugarske. No, do 69,000. taj je broj pao na samo 66 XNUMX - smanjenje od XNUMX posto.

Ovaj pad dijelom je posljedica demografske zasićenosti u zemljama podrijetla, od kojih su mnoge već svjedočile preseljenju velikog dijela mobilnog stanovništva. Njemačka se sada suočava s akutnim nedostatkom kvalificiranih radnika. Samo u 2024. godini bilo je 487,000 XNUMX nepopunjenih radnih mjesta koja su zahtijevala specifične vještine.

Stručnjaci kažu da će demografski pomak dodatno smanjiti dostupnost radne snage u nadolazećim godinama. Bez novih strategija, Njemačka će se suočiti sa sve većim poteškoćama u održavanju osnovnih usluga i industrijske proizvodnje.

Regulativa Zapadnog Balkana nudi alternativni put

Kao odgovor na smanjenje migracija iz članica EU, Njemačka je počela gledati izvan središta Europe. Uredba o zapadnom Balkanu – na snazi ​​od 2016. – omogućuje državljanima šest balkanskih zemalja izvan EU da rade u Njemačkoj samo uz ponudu za posao i odobrenje agencije za zapošljavanje. Za razliku od tradicionalnih migracijskih kanala, nisu potrebne formalne kvalifikacije, osim u reguliranim profesijama.

Politika je u početku ograničavala migraciju na 25,000 50,000 ulazaka godišnje, iako je taj broj privremeno povećan na 2024 46,000 u 2017. Međutim, u tijeku su planovi za ponovno smanjenje ograničenja. Unatoč tome, shema je pokazala dosljedne rezultate, s oko 2021 XNUMX osoba koje su godišnje dolazile između XNUMX. i XNUMX.

Važno je napomenuti da se migranti sa Zapadnog Balkana obično dobro integriraju na tržište rada. Većina ih je zaposlena na poslovima koji doprinose socijalnom osiguranju i rijetko se oslanjaju na socijalne usluge. Njihov uvjet ulaska na temelju zaposlenja znači da je njihova prisutnost usko povezana s potrebama njemačkog gospodarstva.

Pozivi na proširenje i modernizaciju kanala migracije radne snage

S obzirom na razmjere nedostatka radne snage, ekonomisti pozivaju na proširenje zapadnobalkanskog modela. Potencijalni kandidati za uključivanje uključuju Gruziju, Moldaviju i Tursku - zemlje koje ili imaju status kandidatkinje za EU ili održavaju snažne ekonomske veze s Njemačkom. Stručnjaci također preporučuju korištenje bilateralnih sporazuma o migracijama kako bi se olakšao legalni priljev radne snage i smanjio pritisak na sustav azila.

Jedan od ključnih prijedloga je usredotočiti se na okvir, a ne na kontrolu svakog aspekta zapošljavanja. To znači pojednostavljenje viznih postupaka, dopuštanje agencijama za privremeno zapošljavanje da zapošljavaju i digitalizaciju priznavanja kvalifikacija. Trenutni proces procjene stranih kvalifikacija i dalje je previše fragmentiran i spor, što stvara nepotrebna kašnjenja.

Stručnjaci naglašavaju da bi čak i kandidati bez formalnih kvalifikacija trebali biti dobrodošli kada njihove vještine odgovaraju potražnji na tržištu rada. Iako se njemačka vlada odmaknula od strogih pravila o ekvivalenciji, još uvijek treba poboljšati način na koji potvrđuje i komunicira profesionalne kompetencije poslodavcima.

Prelazak s odgovora na krizu na dugoročno planiranje

Promjena u dinamici migracija – i na granicama i u ponudi radne snage – naglašava potrebu za rekalibriranim pristupom. Njemačka se sada nalazi u poziciji u kojoj mora jasnije razlikovati nezakonit ulazak od upravljane migracije radne snage. Iako pooštravanje granica može smanjiti opterećenje sustava azila, ono ne čini ništa kako bi popunilo rastući jaz u radnoj snazi.

Predstojeće vladine politike, uključujući nove kvote i ugovore o radu, odredit će hoće li Njemačka ostati konkurentna na globalnom tržištu koje je sve više vođeno mobilnošću talenata. Bez učinkovitijih pravnih putova, industrije od zdravstva do logistike mogle bi se suočiti s trajnim izazovima u zapošljavanju.

Brojke su jasne: oslanjanje na tradicionalne radne snage EU više nije održivo. Ako Njemačka želi održati funkcioniranje svog gospodarstva na sadašnjim razinama - i izbjeći dugoročni gospodarski pad - mora ulagati u modernu, prilagodljivu i uključivu migracijsku infrastrukturu.