Njemačka sredinom lipnja oborila rekordne vrućine

Kitzingen dosegao 35.5°C: Zabilježen najtopliji dan u godini u Njemačkoj (do sada)

Njemačka je službeno zabilježila svoj najtopliji dan u godini do sada. U subotu, 14. lipnja, temperatura u Kitzingenu, gradu u sjevernoj Bavarskoj, dosegnula je vrhunac od 35.5 stupnjeva Celzija, prema podacima Njemačke meteorološke službe (DWD). Mjerenje, provedeno u 3 sati, postavilo je nacionalnu referentnu vrijednost za 2025. godinu do danas. DWD je napomenuo da je očitanje preliminarno, ali da se vjerojatno neće značajno promijeniti.

Ovaj rekord nije iznenađujući. Kitzingen je poznat po svom položaju u dolini Majne i specifičnim geografskim uvjetima koji ga često čine jednim od njemačkih vrućih mjesta. Prethodno je 2015. godine postavio nacionalne temperaturne rekorde s najvišim temperaturama od 40.3 stupnja Celzija.

Meteorolozi DWD-a ne očekuju da će ovaj rekord biti nadmašen u nadolazećim danima. Prognoze predviđaju umjereno niže temperature, iako bi regije u jugozapadnoj Njemačkoj još uvijek mogle doživjeti najviše temperature nešto iznad 30 stupnjeva Celzija. Međutim, već se razvija novi toplinski val, što sugerira da bi trenutno zatišje moglo biti kratkotrajno.

Dolazeći toplinski val: Saharski zrak donosi ekstremne uvjete

Od utorka, Njemačka se suočava s dolaskom onoga što stručnjaci nazivaju najintenzivnijim toplinskim valom godine. Očekuje se nagli porast temperatura, a južne i zapadne regije vjerojatno će doživjeti najviše temperature između 34 i 37 stupnjeva Celzija. Nagla promjena dolazi nakon relativno hladnog razdoblja Duhova koje je u nekim dijelovima zemlje donijelo olujne, pa čak i mrazne uvjete.

Meteorološki podaci pokazuju da je ovaj toplinski val uzrokovan vrućim, prašinom opterećenim zračnim masama koje se kreću prema sjeveru iz Sahare. Ovi vremenski sustavi ne samo da podižu temperature, već i unose velike količine finih čestica u gornje slojeve atmosfere. To može rezultirati živopisnim zalascima sunca, ali i pogoršati kvalitetu zraka, što dodaje još jedan sloj zabrinutosti.

Ono što ovaj događaj čini posebno neobičnim jest njegovo vrijeme. Budući da se događa znatno prije službenog početka ljeta, naglašava sve veću varijabilnost europskih klimatskih obrazaca. Očekuje se da će vrućina trajati nekoliko dana, s raširenim rizikom od grmljavine, tuče i jakih vjetrova koji se predviđaju od četvrtka do nedjelje.

Tropske noći i pogoršanje zdravstvenih rizika

Za razliku od prošlih ljetnih toplinskih valova, nadolazeći nije ograničen samo na dnevne neugodnosti. Očekuje se da će noćne temperature ostati povišene, posebno u urbanim područjima, što će rezultirati onim što meteorolozi nazivaju "tropskim noćima" - kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva Celzija. Na nekim lokacijama, noćne minimalne temperature mogu ostati u rasponu od 15 do 22 stupnja, lišavajući tijelo kritičnih razdoblja hlađenja.

Ove vruće, vlažne noći posebno su teške za starije osobe, djecu i osobe s kardiovaskularnim bolestima. Dr. Hanns-Christian Gunga, profesor fiziologije na Charité Berlinu, objasnio je da ljudsko tijelo najbolje funkcionira kada mu je unutarnja temperatura blizu 37°C. Ekstremna vrućina remeti tu ravnotežu, pokrećući termoregulacijske procese koji mogu postati opasni po život ako su preopterećeni.

Kako ljudsko tijelo reagira na ekstremnu toplinu

Ljudsko tijelo ima ugrađene sustave za podnošenje povišenih temperatura. Krvne žile u koži šire se kako bi oslobodile toplinu iz jezgre na površinu, a znojenje se ubrzava kao još jedan ključni mehanizam za raspršivanje topline. U ekstremnim uvjetima, do 80 posto protoka krvi može biti usmjereno prema koži - smanjujući cirkulaciju u unutarnjim organima poput probavnog trakta.

Gunga naglašava važnost lagane prehrane tijekom vrućeg vremena. Masni obroci preusmjeravaju krv u želudac i crijeva, potkopavajući sposobnost tijela da se rashladi. Osim toga, redovita hidratacija je ključna. Preporučuje se najmanje 1.5 litara tekućine dnevno, a možda će biti potrebno i više ovisno o veličini tijela i tjelesnoj aktivnosti. Djeca i starije osobe najosjetljiviji su na dehidraciju jer im je osjećaj žeđi često nepouzdan.

Dr. Hans-Jörg Busch, stručnjak za hitnu medicinu u Freiburgu, upozorava da čak i mali znakovi poput vrtoglavice, zbunjenosti ili prekomjernog znojenja mogu ukazivati ​​na toplinsku iscrpljenost. U težim slučajevima, suha koža, dezorijentacija ili visoka tjelesna temperatura mogu ukazivati ​​na toplinski udar - hitno medicinsko stanje koje zahtijeva hitnu pomoć.

Savjeti za sigurnost tijekom toplinskog vala

Stručnjaci savjetuju prilagodbu dnevnih rutina kako bi se izbjegao stres povezan s vrućinom. Rad na otvorenom treba premjestiti na rane jutarnje ili kasne večernje sate. Zaštitna odjeća i pokrivala za glavu neophodni su za izbjegavanje sunčanice. Redovito provjeravanje tjelesne težine ujutro i navečer tijekom toplinskih valova može pomoći u otkrivanju gubitka tekućine. Gubitak težine od više od jednog kilograma tijekom dana može ukazivati ​​na dehidraciju i treba ga nadoknaditi povećanim unosom tekućine.

Stanovnici bi se trebali pripremiti ne samo za vruće vrijeme već i za nestabilnu atmosfersku situaciju. Vlažna i pregrijana zračna masa povećava vjerojatnost jakih grmljavinskih oluja, bujičnih poplava i tuče, posebno u zapadnim i istočnim dijelovima zemlje.

S ovim ranim i intenzivnim početkom ljetnog vremenskog ciklusa, Njemačka bi mogla svjedočiti početku onoga što klimatolozi upozoravaju da bi moglo biti jedno od najtoplijih ljeta u povijesti.