Njemačka produžuje granične kontrole usred pravnog spora

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio je da će se granične kontrole nastaviti i nakon prethodno planiranog datuma završetka 15. rujna, bez fiksnog vremenskog okvira za njihovo ukidanje. Kontrole, koje su bile na snazi duž nekoliko unutarnjih granica EU-a, uključujući njemačko-danske i njemačko-austrijske prijelaze, namijenjene su smanjenju ilegalnih migracija. One uključuju ovlast savezne policije da vraća tražitelje azila na kopnenim granicama, praksa za koju kritičari kažu da je nespojiva sa zakonom EU o azilu.

Trenutni pristup proširuje mjere koje je uvela Dobrindtova prethodnica, Nancy Faeser, i pojačan je dodatnim osobljem savezne policije. Na njemačko-danskoj granici putnici bi trebali očekivati povremene prometne zastoje i biti spremni predočiti identifikaciju. Za građane EU dovoljna je važeća osobna iskaznica, ali vlasti preporučuju da imaju spremne dokumente kako bi se ubrzala obrada. Ove se kontrole primjenjuju fleksibilno u pogledu lokacije i vremena, ovisno o operativnim procjenama.

Pravne sumnje u vezi s poštivanjem schengenskih pravila

Dok Dobrindt tvrdi da je politika potrebna dok zaštita vanjskih granica EU-a ne bude u potpunosti operativna, pravni stručnjaci dovode u pitanje ispunjavaju li produženja stroge uvjete utvrđene Zakonikom o schengenskim granicama. Članak 22. zakonika jamči slobodu kretanja unutar schengenskog prostora bez rutinskih kontrola, s iznimkama dopuštenim samo u određenim, privremenim okolnostima.

Prema članku 25., kontrole se mogu ponovno uspostaviti do šest mjeseci ako postoji ozbiljna prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti. To može uključivati iznimne migracijske poraste, ali takve mjere moraju biti krajnja opcija i proporcionalne. Specijalist za migracijsko pravo Constantin Hruschka upozorava da trenutna situacija ne ispunjava te kriterije, nazivajući nastavak kontrola „očito nezakonitim“. Profesor ustavnog prava Winfried Kluth također primjećuje „značajne sumnje“ u pravnu osnovu, pozivajući se na presudu bavarskog Upravnog suda iz ožujka kojom su određene granične kontrole između Austrije i Bavarske utvrđene nezakonitima.

Nedjelovanje EU-a i nedostaci u provedbi

Unatoč sudskim presudama, Bruxelles se nije puno protivio. Europska komisija odgovorna je za praćenje poštivanja ugovora EU-a, uključujući schengenska pravila, ali nije pokrenula postupke zbog kršenja ugovora protiv Njemačke ili drugih država članica koje su zadržale dugotrajne granične kontrole. Hruschka kritizira ovu neaktivnost, sugerirajući da su politička razmatranja, poput izbjegavanja sukoba oko migracijske politike, utjecala na nevoljkost Komisije da djeluje.

Kluth ističe da se bez provedbe na razini EU nacionalne vlade ne suočavaju s neposrednim posljedicama za nastavak praksi koje domaći sudovi smatraju nezakonitima. Iako bi Komisija mogla izreći novčane kazne, do sada se suzdržala od toga. Oba stručnjaka napominju da je presuda Europskog suda pravde o zakonitosti njemačkih graničnih kontrola malo vjerojatna osim ako domaći sudovi ne upute stvar, nešto u što Kluth sumnja da će se dogoditi s obzirom na trenutna sudska tumačenja.

Politički kontekst i javne poruke

Dobrindt politiku definira kao dio šire strategije odvraćanja ilegalnih migracija, navodeći da „oni koji ne mogu ostati ne bi trebali uopće dolaziti“. Inzistira na tome da su kontrole privremene, ali njegov jezik signalizira da će ostati dok se ne provedu šire reforme EU-a u području migracija, poput provedbe Zajedničkog europskog sustava azila (GEAS).

Kritičari tvrde da mjere riskiraju normalizaciju graničnih kontrola unutar schengenskog prostora, potkopavajući jedno od temeljnih načela EU-a. Tvrde da nastavak kontrola bez jasnih dokaza o trenutnoj i ozbiljnoj prijetnji postavlja presedan za druge države članice da slijede taj primjer. Zasad putnici mogu očekivati da će se kontrole - i rasprava o njihovoj zakonitosti - nastaviti i nakon rujna.