Njemačka planira veliku reformu radnog tjedna: Fleksibilno radno vrijeme moglo bi zamijeniti pravilo od 8 sati

Vlada se zalaže za tjedno ograničenje sati umjesto dnevnog ograničenja

Njemačka vladajuća koalicija, sastavljena od CDU/CSU i SPD, promovira plan koji bi temeljno promijenio način reguliranja radnog vremena u zemlji. Temeljni prijedlog zamjenjuje dugogodišnje ograničenje radnog vremena od osam sati tjedno s tjednim maksimumom od 48 sati, usklađujući njemački zakon s Europskom direktivom o radnom vremenu. Prema ovoj promjeni, zaposlenici bi mogli raditi četiri dana po 10 sati ili čak strukturirati svoje vrijeme u alternativnim formatima, sve dok ukupni sati ne prelaze tjedno ograničenje.

Planirana reforma, navedena u koalicijskom sporazumu, uvela bi veću fleksibilnost i za poslodavce i za zaposlenike. Zagovornici tvrde da ona omogućuje bolju ravnotežu između profesionalnog i osobnog života. Kritičari, međutim, upozoravaju na potencijalne posljedice za zdravlje i sigurnost, posebno u sektorima s fizički zahtjevnim ili radom u smjenama.

Javna podrška i podijeljena mišljenja

Nedavno istraživanje koje je YouGov proveo u ime Deutsche Presse-Agentur pokazuje da 38 posto ispitanika podržava prelazak na tjedni okvir radnog vremena. Dvadeset posto je protiv, a 37 posto ostaje neutralno. Podrška je posebno jaka među zaposlenicima s punim radnim vremenom koji četverodnevni model vide kao ulaz u dulje vikende.

Među onima koji su za, 82 posto navodi povećanu fleksibilnost za radnike, dok 44 posto također vjeruje da poslodavci imaju koristi od manje krutog rasporeda. Međutim, 66 posto protivnika tvrdi da bi produktivnost mogla patiti ako se dnevna radna vremena produže dulje od osam sati, a 61 posto je zabrinuto zbog iscrpljenosti zaposlenika.

Na pitanje o osobnim preferencijama, 37 posto ispitanika radije bi radilo deset sati tijekom četiri dana - ako bi bili plaćeni isto kao standardni petodnevni radni tjedan - dok samo 28 posto preferira tradicionalni osmosatni petodnevni model.

Poslodavci oprezni, sindikati uznemireni

Iako vlada promiče promjenu kao korak prema modernim, prilagodljivim zakonima o radu, reakcije poslodavaca i sindikata uvelike se razlikuju. Studija Instituta za njemačko gospodarstvo (IW), koji je naklonjen poslodavcima, otkrila je da samo 20 posto tvrtki vjeruje da su takvi komprimirani radni rasporedi izvedivi. Mnogi se boje dodatnih troškova osoblja za pokrivanje petog dana, posebno u sektorima usmjerenim na usluge.

Sindikati su izrazili snažne rezerve. Institut Hugo Sinzheimer (HSI) Zaklade Hans Böckler upozorava da produljeni radni dani mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, mentalnih bolesti i nesreća na radu. U izvješću su istraživači HSI-ja primijetili da dani dulji od osam sati dosljedno dovode do većeg izostanka s posla i psihološkog opterećenja.

Predsjednica DGB-a Yasmin Fahimi kritizirala je reformu u javnim izjavama, upozoravajući da bi ona mogla legitimizirati eksploatatorske modele rada, posebno u sektorima podizvođačke logistike i ugostiteljstva. Naglasila je da bi potkopavanje pravila o osmosatnom radnom vremenu moglo narušiti temeljne zaštite ugrađene u njemačko radno pravo.

Sigurnosne mjere i zakonska ograničenja ostaju

Unatoč zabrinutosti, predložene promjene ne bi ukinule postojeće zahtjeve za odmorom. Prema standardima EU, radnici i dalje moraju imati 11 sati odmora između smjena, a maksimalni radni tjedan ostaje ograničen na 48 sati, uključujući prekovremeni rad. Kolektivni ugovori, individualni ugovori i sindikalna zaštita i dalje bi se primjenjivali.

Zagovornici iz Njemačke udruge poslodavaca (BDA) tvrde da su ovi sigurnosni mehanizmi dovoljni. Prema riječima čelnika BDA-e Steffena Kampetera, zdravlje zaposlenika ostalo bi zaštićeno reformom zbog trajnih obveza u vezi s razdobljima odmora i pauza.

Povijesni kontekst i promjenjivi trendovi

Osmosatni radni dan zakonski je standard u Njemačkoj od 1918. godine, inspiriran radničkim pokretima 19. stoljeća, a popularizirao ga je britanski reformator Robert Owen. Izvorni koncept - osam sati za rad, osam za odmor i osam za osobno vrijeme - oblikovao je radnu politiku generacijama. Međutim, promjenjiva demografija, nedostatak radnika i ekonomski pritisci ponovno su potaknuli raspravu o tome odgovara li ta struktura još uvijek modernim potrebama.

Prosječno godišnje radno vrijeme u Njemačkoj zapravo se smanjilo u posljednjim desetljećima, s 1,478 sati 1991. na 1,295 sati 2023. godine. Taj pad uglavnom je posljedica povećanja broja nepunih radnih sati, a ne kraćih radnih dana za zaposlenike s punim radnim vremenom. Donositelji politika sada istražuju načine za poboljšanje učinkovitosti uz istovremeno prilagođavanje suvremenim zahtjevima za fleksibilnošću poslovnog i privatnog života.

Reforma bi mogla započeti novo doba radne kulture

Ako se provede, reforma bi označila veliku kulturnu i pravnu promjenu u njemačkom sustavu rada. Iako otvara vrata prilagodljivijem radnom rasporedu i potencijalno manjem broju putovanja na posao, ona također postavlja ozbiljna pitanja o dugoročnom zdravlju, pravednosti među sektorima i praktičnim izazovima provedbe.

Očekuje se da će tekući pregovori između vladinih dužnosnika, sindikata i poslovnih predstavnika odrediti točan pravni okvir i uvjete. Put naprijed ostaje sporan, ali zamah koji stoji iza ove promjene sugerira značajnu transformaciju načina na koji bi Nijemci mogli raditi u bliskoj budućnosti.