Njemačka planira veliku promjenu u migracijskoj politici prema novom koalicijskom dogovoru

Nova koalicija zalaže se za strožu kontrolu migracija i pristupa Zapadnom Balkanu

Njemačka se priprema za značajnu transformaciju svoje migracijske politike. Dok nova koalicija između konzervativnog CDU/CSU-a i SPD-a lijevog centra poprima oblik, obje su se stranke složile oko strožeg smjera reguliranja imigracije, ograničenja ulazaka azilanata i revizije ključnih migracijskih okvira. Njihov koalicijski sporazum, objavljen ovog tjedna, potvrđuje njihov zajednički cilj smanjenja ilegalnih dolazaka i preoblikovanja pristupa zemlje legalnoj migraciji.

Jedna od najznačajnijih promjena uključuje predloženo smanjenje "Uredbe o Zapadnom Balkanu", koja trenutno građanima zemalja koje nisu članice EU-a, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, omogućuje pojednostavljen pristup njemačkom tržištu rada. Očekuje se da će se godišnja kvota prepoloviti - s 50,000 na 25,000 prijema godišnje. Početna svrha programa bila je popuniti praznine u radnoj snazi, posebno u sektorima u kojima nisu potrebne formalne kvalifikacije.

Dužnosnici tvrde da su takve prilagodbe neophodne kako bi migracija bila upravljivija i ciljanija, iako kritičari upozoravaju da bi ograničenje pristupa moglo naštetiti sektorima poput skrbi za starije osobe, gdje su trenutačno zaposleni mnogi radnici sa zapadnog Balkana.

Mjere na granici i reforme azila na stolu

Uz izmjene programa radne migracije, koalicijski sporazum ocrtava šire napore za pooštravanje procedura za azil. To uključuje jače granične kontrole i obnovljeni fokus na takozvano pravilo "prve zemlje ulaska". Prema ovom modelu, tražitelji azila bili bi vraćeni u zemlju EU-a u koju su prvo ušli, čime bi se smanjio pritisak na njemački sustav.

Iako se obje strane slažu oko potrebe za reformom, razlikuju se u pristupu. SPD ističe suradnju sa susjednim državama i Europskom unijom, inzistirajući na zajedničkim rješenjima i poštivanju zakonskih okvira. CDU/CSU pak ostavlja prostor za jednostrano djelovanje ako bude potrebno. Ovo bi odstupanje moglo utjecati na to kako se provedba odvija, posebno duž osjetljivih graničnih zona.

Također se govori o zaustavljanju programa dobrovoljnog preseljenja i suspenziji ponovnog spajanja obitelji, mjerama usmjerenim na daljnje smanjenje priljeva migranata. Ove ideje signaliziraju šire napore nove vlade da odgovori na rastuću zabrinutost javnosti oko imigracije i da pokaže strožu kontrolu.

Rasprava o reformi državljanstva izaziva suprotna stajališta

Dok vlada pokušava ograničiti neke oblike migracije, drugi pozivaju na uključiv pristup dugoročnoj integraciji. Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, govoreći na ceremoniji naturalizacije u Kölnu, naglasio je važnost državljanstva kao kamena temeljca budućnosti Njemačke. Istaknuo je kako naturalizirani građani obogaćuju društvo te jasno poručio: “Bez naturalizacija naša bi zemlja bila siromašnija u mnogočemu i imala bi manje šanse za dobru budućnost.”

Steinmeierove primjedbe bile su izravna podrška reformi zakona o državljanstvu donesenoj pod prethodnom koalicijom. Ta reforma omogućuje dobro integriranim imigrantima da podnesu zahtjev za njemačku putovnicu nakon samo tri godine boravka - potez koji je osmišljen kako bi se potaknula dugoročna pripadnost i građansko sudjelovanje.

Međutim, ova je odredba sada ugrožena. Nova koalicija namjerava ga ukinuti, tvrdeći da takve brze opcije potkopavaju očekivanja integracije. Neslaganje naglašava rastući jaz između onih koji zagovaraju model dobrodošlice, usmjeren na integraciju i onih koji daju prioritet ograničenjima i provođenju.

Ekonomske potrebe naspram političkih pritisaka

Unatoč sve većim političkim pozivima za strožu imigraciju, njemačko gospodarstvo i dalje ovisi o stranim radnicima. Sektori kao što su zdravstvo, logistika, građevinarstvo i gastronomija i dalje bilježe ozbiljan nedostatak radne snage. Uredba Zapadnog Balkana bila je važan alat za rješavanje ove potrebe omogućavanjem bržeg i manje birokratskog zapošljavanja iz susjednih zemalja koje nisu članice EU.

Kao takvo, planirano smanjenje migracije radne snage sa Zapadnog Balkana moglo bi imati neželjene posljedice za poslodavce. Iako za sada nema službenih izjava njemačke poslovne zajednice, reakcije su vjerojatne ako zapošljavanje postane teže.

Štoviše, rat u Ukrajini koji je u tijeku izmijenio je migracijski krajolik u Europi, stavljajući dodatni pritisak na sustave azila i unoseći nove složenosti u diplomatske odnose s državama koje nisu članice EU-a. Dok Njemačka intenzivira svoje napore za potpisivanje sporazuma o migraciji koji olakšavaju deportacije i ograničavaju priljeve, također mora uravnotežiti humanitarne odgovornosti i međunarodne obveze.

Javno raspoloženje i političke kalkulacije

Migracije su i dalje jedno od tema o kojima se najviše raspravlja u njemačkoj politici. Istaknuto je mjesto u predizbornoj kampanji 2025. i odigralo središnju ulogu u formiranju nove koalicije. Budući da se očekuje da čelnik CDU-a Friedrich Merz postane kancelar, nova vlada će vjerojatno biti pod pritiskom da postigne vidljive rezultate na ovoj temi.

Oba koalicijska partnera pokušavaju pronaći ravnotežu između provođenja strožih pravila i održavanja društvene kohezije. Međutim, skupine za ljudska prava i zagovornici integracije već izražavaju zabrinutost da bi trenutni pristup mogao produbiti podjele i spriječiti napore za dugoročno uključivanje.

Može li Njemačka pomiriti potrebu za učinkovitom kontrolom migracija sa svojom predanošću otvorenom i raznolikom društvu, ostaje za vidjeti. Ali jedno je jasno: politički smjer migracija se mijenja.