Njemačka planira povećanje mirovina za oko 3.7 posto u 2026.

Očekuje se da će više od 21 milijun njemačkih umirovljenika dobiti osjetno povećanje u 2026. godini, jer vlada predviđa još jedno značajno povećanje mirovina. Prema nacrtu Izvješća o mirovinskom osiguranju za 2025. godinu, mirovine bi se mogle povećati za oko 3.7 posto počevši od 1. srpnja 2026. Iako će konačna brojka ovisiti o podacima o rastu plaća početkom sljedeće godine, projekcije već sugeriraju snažniji porast od očekivane stope inflacije u zemlji.

Vlada predviđa solidan rast mirovina

U nacrtu izvješća Saveznog ministarstva rada procjenjuje se da će se isplate mirovina povećati za otprilike 3.73 posto u 2026. godini, što će premašiti predviđenu inflaciju od otprilike dva posto. To bi uslijedilo nakon povećanja od 3.74 posto odobrenog 2025. godine, pružajući kontinuiranu pomoć umirovljenicima koji se suočavaju s višim troškovima života. Konačna prilagodba bit će potvrđena u proljeće 2026. godine, nakon što budu dostupni potpuni podaci o kretanju plaća iz 2025. godine.

Izračuni pokazuju da stopa doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje može ostati stabilna na 18.6 posto nekoliko godina - dulje nego što se prethodno pretpostavljalo. Povećanje na 19.8 posto očekuje se tek 2028. godine, s postupnim porastom koji se predviđa nakon toga: 20.1 posto do 2030. i 21.2 posto do 2039. Ranije procjene sugerirale su da bi se doprinosi mogli morati povećati već 2027. godine.

Savezna ministrica rada Bärbel Bas poslala je nacrt izvješća drugim ministarstvima na pregled. Projekcije također uzimaju u obzir fiskalni utjecaj novog vladinog mirovinskog paketa, koji je još uvijek predmet rasprave među koalicijskim partnerima i koji tek treba odobriti Bundestag.

Čimbenici koji stoje iza povećanja mirovina 2026.

Opseg prilagodbe mirovina za 2026. godinu prvenstveno će ovisiti o tome kako će se plaće razvijati tijekom 2025. Preliminarni podaci iz prva dva tromjesečja godine ukazuju na solidan rast: nominalne plaće porasle su za 3.6 posto u prvom tromjesečju i 4.1 posto u drugom u usporedbi s istim razdobljima 2024. Prilagođene inflaciji, realne plaće porasle su za 1.2 odnosno 1.9 posto. Podaci za treće tromjesečje očekuju se u studenom.

Izvješće o mirovinskom osiguranju sugerira da bi mirovine dugoročno mogle porasti za oko 42 posto između 2024. i 2038. ako se nastave trenutni trendovi. Nakon povećanja od 3.7 posto u 2026., očekuju se daljnje prilagodbe u sljedećim godinama, a u 2027. godini moguće je povećanje od 4.18 posto. Sljedeće godine mogle bi donijeti manja, ali stalna povećanja - 2.35 posto u 2028., 2.85 posto u 2029. i 2.82 posto u 2030. godini.

Ovaj stalni uzlazni trend omogućio bi mirovinama da ostanu iznad inflacije, pod uvjetom da rast plaća ostane pozitivan. Međutim, ekonomske neizvjesnosti, poput fluktuacija u zaposlenosti i produktivnosti, i dalje mogu utjecati na konačne rezultate.

Mirovinski paket proširuje stabilnost i podršku obiteljima

Središnji element predstojeće mirovinske reforme je produljenje „linije stabilnosti“, koja jamči da razina mirovine neće pasti ispod 48 posto prosječne plaće barem do 1. srpnja 2031. Ova zaštita osigurava da umirovljenici nastave primati mirovine koje rastu u skladu s ukupnim razvojem plaća, štiteći ih od gubitka kupovne moći.

Još jedna važna mjera u reformi je poboljšanje za roditelje djece rođene prije 1992. Počevši od 2027., oni će dobiti tri godine priznatih razdoblja odgoja djece umjesto sadašnjih dvije i pol. Očekuje se da će ova promjena posebno koristiti ženama, koje su prekomjerno zastupljene u ovoj skupini umirovljenika.

Izračuni Ministarstva pokazuju da će održavanje razine mirovina na 48 posto učiniti mirovine u 2031. godini oko 1.9 posto višima nego što bi bile bez reforme. Zagovornici plana tvrde da je ta stabilnost ključna za socijalnu pravednost, dok kritičari - posebno mlađi zakonodavci u konzervativnom bloku - upozoravaju na dugoročni financijski pritisak na sustav.

Utjecaj na poreze i socijalne doprinose

Očekivano povećanje mirovina donijet će financijsko olakšanje mnogim umirovljenicima, ali to također znači da će neki od njih postati obveznici poreza na dohodak u 2026. Pojedinci čiji ukupni godišnji prihod prelazi osnovni neoporezivi iznos - utvrđen na 12,348 eura za samce i 24,696 eura za bračne parove - morat će podnijeti poreznu prijavu.

Istodobno, doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje dugotrajne njege ostaju ključni čimbenik za neto prihod umirovljenika. Zakonski doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 7.3 posto, plus polovica prosječne dodatne stope doprinosa od 2.5 posto. Savezno ministarstvo zdravstva objavit će kasnije tijekom 2025. kako će se ta stopa promijeniti u 2026. Za osiguranje dugotrajne njege trenutni doprinos iznosi 3.6 posto, a umirovljenici bez djece plaćaju dodatnih 0.6 posto. O svakoj prilagodbi ove stope odlučivat će se u prosincu 2025.

Širi izgledi za stabilnost mirovina

Sveukupno, projekcije ukazuju na razdoblje relativne stabilnosti njemačkog mirovinskog sustava. I razvoj plaća i snažno tržište rada i dalje podržavaju održivo financiranje državnog mirovinskog sustava. Trenutna vladina politika ima za cilj uravnotežiti potrebe umirovljenika s financijskim teretom budućih uplatitelja, osiguravajući da mirovinski fond ostane solventan bez pretjeranog povećanja doprinosa.

Međutim, dugoročni demografski pritisci i dalje predstavljaju izazov. S obzirom na starenje stanovništva i manji broj radnika koji ulaze u sustav, potreba za reformama - poput produljenja radnog vijeka, poticanja privatne štednje i optimizacije struktura doprinosa - vjerojatno će rasti tijekom sljedećeg desetljeća.

Za sada, predviđeno povećanje mirovina za 2026. od oko 3.7 posto signalizira još jednu godinu pozitivnih vijesti za umirovljenike, pružajući opipljivo poboljšanje kupovne moći nakon nekoliko godina inflacijskog pritiska.