Njemačka izbjegla recesiju iznenađujućim gospodarskim rastom u trećem kvartalu

Njemačka je uspješno izbjegla tehničku recesiju u trećem tromjesečju 2024., prema nedavnim podacima koje je objavio Savezni ured za statistiku (Destatis). Nacionalni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0.2% u trećem tromjesečju, nakon smanjenja od 3% u drugom tromjesečju. Ovaj neočekivani rast pružio je prijeko potreban poticaj najvećem europskom gospodarstvu usred tekućih globalnih i domaćih izazova.

Čimbenici koji stoje iza neočekivanog rasta BDP-a

Blagi porast BDP-a potaknut je prvenstveno porastom državnih i privatnih izdataka za potrošnju. Dok su industrijske narudžbe u padu, a izvozni sektor i dalje pod pritiskom zbog smanjene potražnje i viših troškova sirovina, otpornost potrošačke potrošnje pomogla je neutralizirati te negativne čimbenike. Ovaj rast označava prvo pozitivno tromjesečje od početka pandemije COVID-19, signalizirajući stabilizaciju gospodarskih aktivnosti.

Potrošnja povećava ekonomsku uspješnost

Privatna potrošnja odigrala je ključnu ulogu u njemačkom gospodarstvu u trećem tromjesečju. Unatoč izazovnom gospodarskom okruženju, potrošači su nastavili trošiti, iako oprezno. Ova održiva potrošnja pomogla je ublažiti učinak smanjene industrijske proizvodnje i obujma izvoza. Porast potrošnje bio je značajan čimbenik koji je spriječio da gospodarstvo sklizne u tehničku recesiju, koja se obično definira dvama uzastopnim kvartalima kontrakcije BDP-a.

Stope inflacije i nezaposlenosti

Dok je rast BDP-a pružao pozitivne izglede, stope inflacije zabilježile su lagani porast. U listopadu je inflacija porasla na 2% s rujanskih 1.6%, prema preliminarnim podacima Destatisa. Ovo povećanje pripisuje se rastućim cijenama energije i višim troškovima sirovina, što je uporni problem za njemačko gospodarstvo.

Stope nezaposlenosti ostale su stabilne, s oko 2.8 milijuna ljudi, ili 6% radne snage, nezaposleno. Ova stabilna stopa nezaposlenosti u suprotnosti je s povijesnim trendovima, budući da je to prvi put u dva desetljeća da nije došlo do značajnijeg smanjenja broja nezaposlenih tijekom drugog dijela godine. Andrea Nahles, čelnica njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, primijetila je da ove godine nije došlo do tipičnog jesenskog porasta zaposlenosti.

Reakcije Vlade i stručnjaka

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck opisao je rast u trećem tromjesečju kao "zrak nade", ističući da gospodarstvo pokazuje veću otpornost nego što se ranije očekivalo. Naglasio je potrebu za kontinuiranim mjerama za podršku gospodarskoj stabilnosti i rastu, uključujući poticaje za ulaganja, promicanje inovacija i smanjenje birokratskih prepreka. Unatoč pozitivnim brojkama, stručnjaci su i dalje oprezni, gledajući na rast kao na privremeni predah, a ne kao znak održivog gospodarskog oporavka.

Savezni kancelar Olaf Scholz i ministar financija Christian Lindner održali su sastanke s čelnicima industrije kako bi razgovarali o tekućim gospodarskim izazovima, odražavajući proaktivan pristup vlade rješavanju problema s kojima se suočava gospodarstvo.

Predstojeći izazovi za njemačko gospodarstvo

Unatoč izbjegavanju recesije, njemačko gospodarstvo suočava se s nekoliko značajnih izazova. Pad industrijskih narudžbi i stalne borbe u izvoznom sektoru i dalje su ključni za zabrinutost. Veći troškovi energije i povećane cijene sirovina i dalje opterećuju poduzeća i potrošače. Osim toga, globalno gospodarsko usporavanje, osobito na ključnim tržištima poput Kine, predstavlja prijetnju izgledima za budući rast.

Ekonomske prognoze za ostatak 2024. i 2025. i dalje su prigušene. Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa stagnaciju za Njemačku u bliskoj budućnosti, s tek skromnim rastom koji se očekuje u sljedećoj godini. Strukturna pitanja, poput visokih operativnih troškova i birokratske neučinkovitosti, dodatno kompliciraju izglede.

Sektorski utjecaji: automobilska industrija pod pritiskom

Jedan od najviše pogođenih sektora je automobilska industrija, kamen temeljac njemačkog gospodarstva. Veliki proizvođači poput Volkswagena doživjeli su značajan pad dobiti, što je pogoršalo zabrinutost za budućnost industrije. Prelazak na električna vozila doveo je do novih izazova jer tvrtke ulažu velika sredstva u inovacije dok se suočavaju s povećanom konkurencijom međunarodnih igrača.

Problemi u automobilskom sektoru imaju šire implikacije na zapošljavanje i regionalna gospodarstva, posebno u područjima koja se uvelike oslanjaju na proizvodnju. Napori da se podrži ovaj sektor putem državnih poticaja i strateških ulaganja ključni su za održavanje njegove stabilnosti i rasta.

Buduća gospodarska perspektiva

Gledajući unaprijed, Njemačka se mora snaći u složenom gospodarskom krajoliku obilježenom globalnim neizvjesnostima i domaćim strukturnim problemima. Neočekivani rast BDP-a u trećem tromjesečju daje privremeni poticaj, no potrebni su trajni napori za postizanje dugoročne ekonomske otpornosti. Kreatori politike moraju se usredotočiti na poticanje inovacija, povećanje konkurentnosti i rješavanje visokih troškova koji ometaju rast poslovanja.

Ulaganje u zelene tehnologije i održive prakse moglo bi ponuditi nove putove za rast, usklađivanje s globalnim trendovima prema odgovornosti prema okolišu. Nadalje, poboljšanje fleksibilnosti tržišta rada i smanjenje birokratskih prepreka bit će ključni za potporu poduzećima i poticanje daljnje gospodarske aktivnosti.

Ukratko, iako je Njemačka uspjela izbjeći tehničku recesiju u trećem tromjesečju 3., put pred njom i dalje je izazovan. Stalna budnost i mjere strateške politike bit će presudne u osiguravanju da se gospodarstvo ne samo stabilizira, nego i napreduje suočeno s tekućim globalnim i domaćim pritiscima.