Njemačka se suočava s novim valom nestašice lijekova

Njemačka se suočava s ponovnim zabrinutostima oko dostupnosti lijekova jer ljekarničke udruge upozoravaju da je zemlja loše pripremljena za nadolazeću zimu. Prema službenim izvješćima, više od 500 lijekova trenutno je navedeno kao teško dostupno, a neki su već označeni kao potpuni nedostaci. Situacija je najteža s dječjim antibioticima, ključnim tretmanom tijekom hladne sezone, kao i lijekovima za astmu i ADHD.

Predstavnici ljekarni naglašavaju da, iako su lijekovi protiv groznice, sirupi protiv kašlja i drugi lijekovi za prehladu još uvijek dovoljno zaliha, stabilnost te opskrbe je neizvjesna kada potražnja poraste. Upozoravaju da nestašica pedijatrijskih antibiotika i lijekova za kronične bolesti otkriva slabosti u sustavu koje se ne mogu riješiti sezonskim privremenim mjerama.

Ovisnost o Aziji slabi sigurnost opskrbe

Stručnjaci identificiraju strukturnu ovisnost o Aziji kao temeljni uzrok ovih ponavljajućih nestašica. Većina aktivnih sastojaka i gotovih lijekova sada dolazi iz tvornica u Kini i Indiji. Kada proizvodnja tamo stane ili se izvoz ograniči, utjecaj se u Njemačkoj osjeća gotovo odmah. Vodeći ljudi u industriji ističu da je Njemačka, nekoć poznata kao "ljekarna svijeta", tu ulogu prepustila azijskim proizvođačima.

Ta je ovisnost postala vidljiva posljednjih godina kada su pacijenti i liječnici uzalud tražili antibiotike i lijekove protiv raka. Opskrba tamoksifenom, koji se koristi protiv raka dojke, poremećena je 2024. godine, a ljekarne su ponovno morale improvizirati. Ovi ponavljajući nedostaci pokazuju ranjivost globaliziranih lanaca opskrbe, gdje uska grla u udaljenim tvornicama mogu izravno dovesti do nestašice za njemačke pacijente.

Pozivi na europsku proizvodnju i zalihe

Farmaceutske udruge i društvene organizacije pozivaju na hitne mjere kako bi se spriječila još jedna zima nestašica. Zahtijevaju diverzifikaciju proizvodnih lokacija i veća ulaganja u europsku farmaceutsku proizvodnju. EU je već predložio programe za jačanje regionalne proizvodnje, ali stručnjaci tvrde da je napredak bio prespor.

Drugi prijedlog je proširenje zaliha kritičnih lijekova. Zdravstvena osiguravatelja, poput AOK-a, inzistirali su na većim rezervama, ali ostaju pitanja o troškovima, skladištenju i tome može li gomilanje zaliha realno pokriti visoku sezonsku potražnju. Zagovornici tvrde da bi odgovarajuće rezerve u kombinaciji s jačom regionalnom proizvodnjom mogle zaštititi pacijente od najgorih posljedica globalnih poremećaja.

Birokracija i fleksibilnost ljekarništva

Osim problema s proizvodnjom, farmaceuti ističu teret birokracije u reagiranju na nestašice. Trenutni propisi otežavaju ljekarnama brzu zamjenu ekvivalentnih lijekova ili prilagodbu nedostajućim proizvodima. Udruge tvrde da bi davanje farmaceutima veće fleksibilnosti omogućilo brže odgovore i smanjilo stres na obitelji koje traže lijekove.

Društvene organizacije ponavljaju ove zahtjeve, upozoravajući da nestašice posebno opterećuju ranjive skupine, uključujući starije osobe, kronično bolesne i osobe s invaliditetom. Naglašavaju da je fleksibilnost na razini ljekarni samo jedan dio rješenja, ali nužna mjera dok su veće strukturne reforme još uvijek u tijeku.

Ponavljajuća zimska kriza

Situacija nije nova. Tijekom proteklih zima, stotine lijekova su više puta bile u nestašici, prisiljavajući roditelje, liječnike i ljekarnike da traže alternative. U mnogim slučajevima, bolnice i klinike morale su u kratkom roku promijeniti planove liječenja, odgađajući liječenje ili koristeći manje učinkovite zamjene.

Upozorenje farmaceutskih čelnika je jasno: bez strukturne reforme, Njemačka se suočava s još jednom zimom u kojoj esencijalni lijekovi možda neće biti dostupni kada budu potrebni. Iako su neki uobičajeni tretmani zasad dostupni, neizvjesnost oko kritičnih lijekova za djecu i kronične bolesti naglašava hitnost djelovanja.