Merz potiče ekonomsku reformu, suočava se s otporom radnika

Novi ekonomski plan usmjeren je na rast putem deregulacije

Njemačka savezna vlada predstavila je sveobuhvatan ekonomski program od devet točaka usmjeren na izvlačenje zemlje iz dugotrajnog industrijskog usporavanja. Kancelar Friedrich Merz (CDU) i ministar financija Lars Klingbeil (SPD) predstavili su plan tijekom "Dana njemačke industrije", ključnog sastanka političkih čelnika i poslovnih predstavnika. Mjere uključuju značajne porezne olakšice za tvrtke, ulaganja u infrastrukturu, niže troškove energije i smanjenje birokracije. Središnja značajka je kontroverzni pritisak za zamjenu tradicionalnog osmosatnog radnog dana fleksibilnim tjednim ograničenjem radnog vremena.

Plan je namijenjen stvaranju zamaha nakon godina slabe produktivnosti. Prema ekonomskim prognozama, bruto domaći proizvod Njemačke mogao bi samo neznatno premašiti nulti rast u 2025. godini. Vlada se nada da će kombiniranje ciljanih ulaganja s regulatornom reformom preokrenuti ovu stagnaciju i obnoviti konkurentnost na globalnim tržištima.

Osmosatni radni dan pod vatrom

Među najspornijim prijedlozima je ukidanje osmosatnog dnevnog radnog ograničenja, koje je desetljećima bio temelj njemačkog radnog prava. Umjesto toga, vlada predlaže prelazak na tjedni maksimum, što bi omogućilo fleksibilnije dnevno raspoređivanje. Zagovornici tvrde da bi takve promjene mogle dovesti do povećane učinkovitosti i bolje prilagodbe modernim poslovnim potrebama.

Međutim, pojavilo se snažno protivljenje radničkih vijeća i sindikata, posebno u sjevernoj Njemačkoj. Istraživanje koje je provela županija IG Metall Küste, a u kojem je sudjelovalo 418 predsjednika radničkih vijeća koji predstavljaju oko 200,000 zaposlenika, pokazalo je da gotovo 90 posto njih odbija ukidanje dnevnog ograničenja, bilo u potpunosti ili ga smatra nepotrebnim. Otpor je ukorijenjen u zabrinutosti zbog narušene zaštite radnika, rastuće razine stresa i mogućeg razvodnjavanja radničkih prava.

Unatoč tome, mnoga radna mjesta već rade s fleksibilnim radnim vremenom. Studija IG Metalla pokazuje da tri od četiri tvrtke već uvode fleksibilno radno vrijeme, a gotovo dvije trećine dopuštaju redovite radne dane do deset sati. No, predstavnici sindikata tvrde da se ta fleksibilnost najbolje postiže kolektivnim ugovorima, a ne zakonodavnom deregulacijom.

Produljenje radnog vremena ili izbjegavanje pravih problema?

Kritičari vladinih reformi tržišta rada sugeriraju da fokus na fleksibilnost odvraća pozornost od dubljih strukturnih izazova. Voditelj okruga IG Metall Küste Daniel Friedrich izjavio je da, iako radnici u Njemačkoj već ulažu znatan trud, niže prosječno radno vrijeme po osobi posljedica je visokog udjela poslova s ​​nepunim radnim vremenom, posebno među ženama.

Friedrich je naglasio da stvarni porast produktivnosti neće doći od ublažavanja zaštite radnika, već od javnih ulaganja u inovacije, digitalnu infrastrukturu i industrijsku politiku. Pozvao je vladu da podrži stvaranje vrijednosti unutar Njemačke i Europe umjesto prebacivanja odgovornosti na radnike.

Smanjenje poreza na dobit i smanjeni računi za energiju

Gospodarski plan uključuje smanjenje poreza na dobit poduzeća koje bi trebalo stupiti na snagu 1. srpnja 2025. Iako je prijedlog već odobren od strane kabineta, pregovori s državnim vladama su u tijeku, a očekuje se da će do 30. izgubiti ukupno 2029 milijardi eura poreznih prihoda. Općine traže financijsku naknadu.

Kako bi smanjila operativne troškove, vlada također planira ukinuti naknadu za skladištenje plina za potrošače, preusmjeravajući financiranje u Fond za klimu i transformaciju (KTF). Istovremeno, očekuje se da će se računi za električnu energiju smanjiti smanjenjem poreza na električnu energiju. Cilj ovih mjera je ublažiti inflacijski pritisak i povećati kupovnu moć prije ljetne stanke.

Obećava smanjenje birokracije i podršku startupovima

Kancelar Merz također cilja na regulatornu reformu. Jedan od glavnih prijedloga je ukidanje zakona o lancu opskrbe, koji nalaže strogu dubinsku analizu ljudskih prava za njemačke tvrtke koje posluju u inozemstvu. Merz to smatra simbolom šireg problema prekomjerne regulacije i planira daljnje korake za smanjenje birokratskih opterećenja.

U međuvremenu, vlada želi potaknuti tehnološki i istraživački sektor. Osnovano je novo ministarstvo za digitalna pitanja i inovacije, sa 150 planiranih novih radnih mjesta. Već su u tijeku zakonodavni napori za ubrzanje širenja širokopojasnog interneta kroz promjene Zakona o telekomunikacijama.

Potpora startupovima također je uključena u dnevni red. Program WIN (Kapital za rast i inovacije) trebao bi dobiti dvostruko više sredstava u odnosu na trenutna sredstva, s ciljem pretvaranja Njemačke u privlačnije okruženje za poduzetništvo.

Francusko-njemačka koordinacija za ekonomsku politiku

Još jedan ključni element plana uključuje bližu koordinaciju s Francuskom o ekonomskim pitanjima. Kancelar Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron rade na zajedničkom okviru za usklađivanje svojih europskih ekonomskih strategija, posebno kao odgovor na razvoj politika u Sjedinjenim Državama i Kini. Ova inicijativa odražava nastojanja za jačanjem europske industrijske baze i zaštitom kritičnih sektora od vanjske ovisnosti.

Plan se temelji na naslijeđu Elizejskog ugovora i kontinuirane bilateralne suradnje, koja je povijesno bila temelj najambicioznijih političkih poteza Europske unije. Također je usklađen s dugoročnim ciljevima kao što su međusobni digitalni standardi, zajednički energetski okviri i zajednički infrastrukturni projekti.

Poslovni lideri pokazuju oprezni optimizam

Peter Leibinger, predsjednik Saveza njemačkih industrija (BDI), pozdravio je inicijativu, opisujući je kao znak da vlada konačno ozbiljno shvaća industrijske probleme. Nakon duljeg razdoblja pesimizma, primijetio je znakove promjene raspoloženja u cijelom korporativnom sektoru.

Leibinger je priznao da nova strategija dotiče prave prioritete, poput poreznih olakšica, infrastrukture i smanjene regulacije. Naglasio je da je transparentan i suradnički pristup između vlade i industrije ključan za vraćanje povjerenja i poticanje održive gospodarske obnove.

Dok se kabinet priprema za formaliziranje dijelova dnevnog reda zajedno s proračunom za 2025., pozornost će se usmjeriti na to koliko brzo i učinkovito se te reforme mogu provesti. Zasad se Njemačka nalazi na raskrižju: balansirajući radnička prava s ekonomskom revitalizacijom te lokalne tradicije s pritiscima globaliziranog gospodarstva.