Jedan od četiri migranta razmišlja o odlasku iz Njemačke usred birokratskih i društvenih frustracija

Sveobuhvatna nova studija Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) otkrila je da 26 posto imigranata u Njemačkoj razmišlja o odlasku iz zemlje. Na temelju odgovora više od 50,000 sudionika, ta brojka predstavlja procijenjenih 2.6 milijuna ljudi. Od njih, otprilike 300,000 već je formuliralo konkretne planove za emigraciju.

Nalazi osvjetljavaju zabrinjavajući trend: mnogi od onih koji razmišljaju o odlasku nisu marginalne ili skupine u problemima, već visokoobrazovani, ekonomski uspješni i jezično integrirani pojedinci - upravo oni profili na koje Njemačka ovisi kako bi se riješio sve veći nedostatak kvalificirane radne snage.

Glavni čimbenici poticanja: birokracija, porezi i političko nezadovoljstvo

Ispitanici su naveli niz razloga za svoje nezadovoljstvo. Među najčešće spominjanim bili su prekomjerna birokracija, visoki porezi i političko razočaranje. Ti čimbenici utječu na sve glavne kategorije imigranata - od radnih i obiteljskih migranata do studenata i izbjeglica. Izbjeglice su također istaknule diskriminaciju kao izrazit i snažan razlog svoje želje za odlaskom.

Dok neki migranti razmatraju povratak u svoje zemlje podrijetla, drugi planiraju preseljenje u treće zemlje. Poljska se pojavila kao najpopularnije odredište za povratnike, a slijedi je Rumunjska. Turska i Ukrajina također su često spominjane. Među onima koji se žele preseliti negdje drugdje, Švicarska, Sjedinjene Američke Države i Španjolska zauzele su najviše mjesta.

Osobne i profesionalne motivacije iza planova emigracije

Za migrante koji su se željeli vratiti u domovinu, osobni odnosi i emocionalne veze bili su primarni razlozi. Supružnici, djeca, rodbina i cjeloživotni prijatelji bili su ključni u oblikovanju tih odluka.

U međuvremenu, oni koji su istraživali emigraciju na novu destinaciju bili su motivirani ekonomskim prilikama i razvojem karijere. Skloni su davati prednost zemljama sa stabilnim gospodarstvima, pojednostavljenim administrativnim procesima i snažnim sustavima integracije na tržište rada. Ova razlika naglašava višedimenzionalnu prirodu migracijskih odluka, budući da se i osobni i profesionalni čimbenici isprepliću na složene načine.

Ključni sektori u riziku od gubitka talenata

Rizik od emigracije posebno je visok u područjima koja se već bore s nedostatkom osoblja. Prema podacima IAB-a, 30 do 39 posto migranata koji rade u sektorima IT-a, financija, osiguranja i savjetovanja izjavilo je da razmišljaju o odlasku iz Njemačke. Čak i u ključnim sektorima poput zdravstva, proizvodnje, logistike i socijalnih usluga, stopa emigracije među migrantima bila je između 24 i 28 posto.

Trend je alarmantan za stručnjake za tržište rada jer izravno ugrožava sposobnost Njemačke da održi ključnu infrastrukturu i gospodarsku konkurentnost. Migranti koji najvjerojatnije razmatraju odlazak ujedno su i oni koji su najvrjedniji za njemačku radnu snagu: obrazovani, zaposleni i iskusni stručnjaci s jakim znanjem njemačkog jezika.

Strukturne barijere potkopavaju napore integracije

Unatoč dugogodišnjim javnim raspravama o integraciji, mnogi imigranti se još uvijek suočavaju sa značajnim strukturnim preprekama. Komplicirani postupci priznavanja stranih kvalifikacija, spori i netransparentni administrativni sustavi te nedosljedna primjena imigracijskih politika navedeni su kao čimbenici koji slabe povjerenje u njemačke institucije.

Iako je Njemačka uložila napore u pojednostavljenje puteva boravka i priznavanje stranih kvalifikacija, ispitanici u studiji IAB-a opisali su svoje iskustvo kao opterećeno neučinkovitostima. Ovi birokratski problemi, zajedno s ograničenim pristupom stabilnom zaposlenju ili profesionalnom napredovanju, doprinose široko rasprostranjenom osjećaju isključenosti među nekim migrantskim skupinama.

Preporuke za politiku pozivaju na hitne reforme

Stručnjaci IAB-a naglašavaju da samo promicanje imigracije nije dovoljno. Julija Kosjakova, voditeljica odjela IAB-a za migracije i istraživanje međunarodnog tržišta rada, naglasila je potrebu za izgradnjom dugoročnih perspektiva naseljavanja. To bi trebalo uključivati ​​učinkovitije administrativne strukture, brže donošenje odluka u imigracijskim procesima i veću podršku socijalnoj uključenosti.

Vanessa Ahuja iz Savezne agencije za zapošljavanje ponovila je taj stav, pozivajući na hrabre korake za pojednostavljenje birokratskih procesa, digitalizaciju imigracijskih sustava i ubrzanje priznavanja kvalifikacija. Jednako je važno, napomenula je, njegovati široko društveno prihvaćanje migranata i prepoznati njihovu bitnu ulogu u njemačkom gospodarstvu.

Povratak je još uvijek opcija za neke

Zanimljivo je da bi oko 21 posto migranata koji trenutno razmatraju emigraciju bilo otvoreno za povratak u Njemačku u kasnijoj fazi. Trećina ih je to potpuno isključila, dok gotovo polovica ostaje neodlučna. To sugerira da bi poboljšanje trenutnih uvjeta i dalje moglo pozitivno utjecati na ishode.

Zasad, međutim, podaci slikaju otrežnjujuću sliku: Njemačka riskira da izgubi upravo one ljude koje je toliko naporno radila da privuče - kvalificirane stručnjake koji su već poduzeli težak korak migracije i integracije.