Broj zaposlenih umirovljenika u Njemačkoj dosegao je rekordnu razinu

Više starijih osoba ostaje na tržištu rada i nakon umirovljenja

Njemačka je zabilježila povijesni porast broja umirovljenika koji nastavljaju raditi nakon što su dostigli zakonsku dob za odlazak u mirovinu. Prema službenim podacima Saveznog statističkog ureda, više od 1.1 milijuna ljudi u dobi od 67 i više godina još je uvijek bilo zaposleno u 2024. godini. Ta se brojka učetverostručila od 2004. godine, kada je samo 288,000 19.6 umirovljenika ostalo aktivno u radnoj snazi. Dok je ukupan broj umirovljenika u tom razdoblju samo neznatno porastao - s 21.4 milijuna na XNUMX milijuna - udio onih koji nastavljaju raditi naglo je porastao.

Ovaj trend ponovno je potaknuo političku raspravu o ulozi starijih osoba na tržištu rada. Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann nedavno je ustvrdio da umirovljenici u Njemačkoj ne rade dovoljno - primjedba koja je izazvala kritike mnogih, uključujući čelnicu BSW-a Sahru Wagenknecht. Optužila je Linnemanna da pokazuje zanemarivanje stvarnosti s kojom se suočavaju starije osobe. Iako je priznala da stariji zaposlenici mogu donijeti vrijedno iskustvo, naglasila je da mnogi stariji ljudi ne rade po izboru, već iz financijske nužde.

Ekonomski pritisak prisiljava mnoge da rade u mirovini

Nagli porast broja zaposlenih umirovljenika ne pripisuje se isključivo osobnoj motivaciji ili angažmanu. Politički i ekonomski promatrači sugeriraju da se veliki udio umirovljenika vraća na posao ili ostaje zaposlen samo kako bi dopunio nedovoljne mirovinske prihode. Wagenknecht je istaknuo da su „stotine tisuća starijih osoba prisiljene poboljšati svoje skromne beneficije“.

Iako se neki umirovljenici odlučuju ostati zaposleni zbog društvenog angažmana, rutine ili osobnog zadovoljstva, financijski pritisak na starije osobe postao je vidljiviji. Rastući troškovi života i stagnacija mirovina ključni su pokretači koji mnoge starije osobe guraju natrag na tržište rada, često na nisko plaćene ili nepuno radno vrijeme.

Vlada potiče reformu s planom bonusa oslobođenih poreza

Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, novoosnovana njemačka koalicijska vlada, koju čine CDU, CSU i SPD, finalizirala je plan za podršku umirovljenicima koji ostaju na tržištu rada. Nova inicijativa pod nazivom „Aktivrente“ omogućit će umirovljenicima da zarađuju do 2,000 eura mjesečno bez poreza, uz svoju redovnu mirovinu. Program bi trebao biti pokrenut 2026. godine, a cilj mu je prepoznati i nagraditi one koji nastavljaju doprinositi gospodarstvu i nakon mirovinske dobi.

Aktivrente je osmislio Linnemann iz CDU-a, a sada se pozicionira kao ključni element socijalne i ekonomske politike koalicije. Prema izvješćima, Linnemann bi također trebao postati novi ministar za gospodarstvo i socijalna pitanja. Njegov prijedlog odgovara na dugogodišnji zahtjev CDU-a: poticati starije radnike, a ne kažnjavati ih poreznim opterećenjima.

Doprinosi za mirovinu i dalje mogu povećati mirovinske prihode

Njemački mirovinski sustav već nudi neke mehanizme za pojedince koji nastavljaju raditi nakon što navrše službenu dob za odlazak u mirovinu. Trenutno umirovljenici mogu odabrati nastaviti raditi dok primaju mirovinu, iako je njihov ukupni prihod podložan oporezivanju. Oni koji dobrovoljno nastave uplaćivati ​​u mirovinski fond dok rade zarađuju dodatne bodove, što može dovesti do većih isplata. Iznos se povećava svake godine u srpnju, na temelju broja akumuliranih bodova.

Nadalje, odgoda odlaska u mirovinu nakon zakonske dobi omogućuje mjesečno povećanje mirovinskog prava od 0.5 posto. To nudi dugoročne financijske pogodnosti za one koji si mogu priuštiti odgodu odlaska u mirovinu.

Međutim, nadolazeći program Aktivrente uvodi značajnu promjenu: neoporezivi dohodak do 2,000 eura mjesečno, što bi moglo posebno koristiti onima s nižim mirovinama ili onima koji rade s nepunim radnim vremenom. Ono što ostaje nejasno je hoće li umirovljenici koji su ranije počeli primati mirovine zbog dugih razdoblja uplaćivanja doprinosa također imati pravo na ovaj bonus.

Politički dogovor osigurava razinu mirovina do 2031.

Još jedan ključni rezultat koalicijskog sporazuma je odluka o održavanju razine mirovina na 48 posto prosječne plaće barem do 2031. godine. To je bio glavni zahtjev SPD-a, koji je na kraju uspio učvrstiti tu brojku u sporazumu. Iako ovaj potez pomaže u osiguravanju stabilnosti za buduće umirovljenike, vjerojatno će zahtijevati povećane doprinose sadašnjih radnika - razvoj koji bi mogao potaknuti javnu raspravu u nadolazećim mjesecima.

Sporazum također stavlja teme socijalne politike poput mirovina i potpore dohotku pod novo političko vodstvo. Očekuje se da će Ministarstvo rada pripasti SPD-u, kojemu bi mogla predsjedati Bärbel Bas, dok će se preimenovani „Novi osnovni dohodak“ (Neues Bürgergeld) također rješavati u okviru šireg restrukturiranja socijalne skrbi.

Rasprava o starijoj radnoj snazi ​​se nastavlja

Dok se Njemačka suočava s demografskim promjenama, nedostatkom radne snage i izazovima u financiranju mirovina, uloga starijih građana u gospodarstvu ponovno je u središtu pozornosti. Dok neki rastuću zaposlenost među starijim osobama vide kao znak angažmana i vitalnosti, drugi je smatraju simptomom sistemskih nedostataka.

S obzirom na to da bi Aktivrente trebao započeti 2026. godine i da su daljnje reforme već u pregovorima, ostaje pitanje hoće li buduća politika učinkovito uravnotežiti financijsku nužnost s pravednim priznavanjem rada nakon umirovljenja. Ono što je jasno jest da njemački umirovljenici igraju sve aktivniju ulogu u radnoj snazi ​​zemlje - i taj trend ne pokazuje znakove usporavanja.