turski
talijanski
španjolski
Portugalski
rumunski
Albanac
litvanski
letonski
bugarski
grčki
madžarski
francuski
hrvatski
češki
Sud presudio da granična potiskivanja krše pravo EU-a
Upravni sud u Berlinu proglasio je novu politiku njemačke vlade o vraćanju tražitelja azila na granici bez odgovarajućeg postupka nezakonitom. Odluka je donesena kao odgovor na hitne žalbe trojice somalskih državljana kojima je odbijen ulazak unatoč tome što su izjavili da su namjeravali tražiti azil. Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava presudu nazivaju velikim korakom unatrag za kontroverzni imigracijski pristup savezne vlade uveden početkom svibnja.
Tražitelji azila odbijeni na kolodvoru u Frankfurtu na Odri
Dana 9. svibnja, dvojica muškaraca i jedna žena iz Somalije stigli su vlakom iz Poljske, a savezna policija ih je presrela na kolodvoru u Frankfurtu na Odri. Nakon što su podnijeli službeni zahtjev za azil, nisu obrađeni prema Dublinskoj uredbi Europske unije, već su istog dana vraćeni u Poljsku.
Prema sudu, ovakav postupak prekršio je utvrđene postupke EU-a. Dublinska uredba zahtijeva da se zahtjevi za azil podneseni na teritoriju EU-a prvo moraju ocijeniti kroz određeni pravni postupak kako bi se utvrdilo koja je država članica odgovorna za zahtjev. Njemačka je dužna pokrenuti i dovršiti ovaj postupak prije razmatranja vraćanja ili transfera.
Pravni stručnjaci: Odluka je bila očekivana
Pravni stručnjaci nisu bili iznenađeni intervencijom suda. Philipp Pruy, stručnjak za europsko pravo azila, izjavio je da je zaobilaženje Dublinskog procesa očito protivno pravnim standardima EU. Istaknuo je presudu Europskog suda pravde iz 2023. (C-143/22), koja je potvrdila da države članice ne mogu odbiti zahtjeve za azil na unutarnjim granicama EU bez pokretanja potrebnih postupaka.
Pruy je naglasio da tražitelji azila koji dolaze kopnom, morem ili zrakom moraju imati pristup odgovarajućim pravnim mehanizmima, bez obzira na točku ulaska u EU. „Preskakanje Dublinskog procesa i trenutno vraćanje ljudi protivno je obvezujućem europskom pravu“, objasnio je.
Politika ministra unutarnjih poslova Dobrindta na udaru kritika
Sudska presuda izravno osporava izvanrednu politiku koju je uveo ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt samo nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost 7. svibnja. Njegova direktiva pozivala je na pojačane granične kontrole i odobreno vraćanje tražitelja azila koji dolaze iz drugih država EU-a, predstavljajući taj potez kao nužan za zaštitu javnog reda.
Vlada je pokušala opravdati odluku koristeći članak 72. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji državama članicama omogućuje da nadjačaju zakonodavstvo EU u slučajevima ozbiljnih prijetnji javnoj sigurnosti. Dužnosnici su kao dokaz sistemskog pritiska naveli velik broj zahtjeva za azil podnesenih u Njemačkoj - gotovo četvrtinu svih zahtjeva u EU u prethodnoj godini.
Međutim, berlinski sud odbacio je ovo obrazloženje, navodeći da vlada nije uspjela dokazati neposrednu prijetnju niti objasniti kako bi neposredna potiskivanja granica ublažila takvu situaciju. Sud je također primijetio nedostatak koordinacije sa susjednim zemljama, posebno Poljskom, te naglasio načelo EU o „lojalnoj suradnji“, koje obvezuje države članice na suradnju prije donošenja jednostranih mjera.
Zanemareni Eurodac sustav i pravne obveze
Sud je odbacio argumente savezne policije da je prisutnost prethodnih registracija u bazi podataka o otiscima prstiju EU Eurodac dovoljna za opravdanje sažetog povratka. Umjesto toga, suci su inzistirali da takvi podaci samo informiraju Dublinski proces - ne zamjenjuju ga. Tražitelji azila trebali su biti prebačeni u prihvatni centar u Njemačkoj i formalno obrađeni prije nego što se mogao razmotriti bilo kakav povratak.
Prema postupcima za azil, Njemačka može zatražiti transfer tek nakon što se putem Dublinskih propisa provjeri da je druga zemlja odgovorna, što zatim mora uključivati rok za dobrovoljni odlazak ili službenu obavijest o protjerivanju. Nijedan od ovih koraka nije poduzet u slučaju somalijskih podnositelja zahtjeva.
Politički pritisak raste
Odluka je izazvala snažne reakcije diljem političkog spektra. Clara Bünger iz Lijeve stranke pozvala je na Dobrintovu hitnu ostavku, optužujući ga da svjesno krši zakon. Zelena stranka ponovila je te zahtjeve, nazivajući saveznu politiku „nacionalnim samostalnim naporom“ koji potkopava EU kao uniju uređenu pravnim normama.
Britta Haßelmann, supredsjedateljica parlamentarne skupine Zelenih, upozorila je da zaobilaženje mehanizama EU za azil ne samo da šteti pojedincima u potrebi, već i šteti kredibilitetu Njemačke u Europi. Parlamentarna tajnica Irene Mihalic opisala je presudu kao „jasno upozorenje“ vladi da se strogo pridržava pravnih standarda.
Policijski sindikat (GdP) također je od samog početka izrazio skepticizam u pogledu zakonitosti politike. Andreas Roßkopf, voditelj saveznog policijskog odjela GdP-a, ponovio je da su trenutna odbijanja na granici uvijek pravno upitna te je pozdravio pojašnjenje suda.
Sudska odluka stupa na snagu odmah i ne može se na nju uložiti žalba
Presuda Upravnog suda u Berlinu je pravno obvezujuća i konačna. Prema sudskim dužnosnicima, vlada nema daljnje mogućnosti žalbe. Presuda ne poništava samo konkretnu radnju poduzetu u somalskom slučaju, već i postavlja presedan koji bi mogao utjecati na mnoge slične slučajeve.
Pro Asyl, nevladina organizacija koja je podržala tužitelje, nazvala je presudu potencijalno povijesnom pobjedom za prava izbjeglica. Glasnogovornik Karl Kopp pozvao je saveznu vladu da odmah zaustavi sva potiskivanja preko granice i ponovno uspostavi poštivanje Dublinskog postupka.
Ostaju pitanja o smjeru buduće politike
Unatoč odluci suda, neki vladini dužnosnici tvrde da pravni postupak još nije završen. Heiko Teggatz, predsjednik drugog policijskog sindikata, naglasio je da je slučaj trenutno u fazi hitnog postupka i da bi potpuno suđenje moglo dovesti do drugačijeg ishoda. Ipak, pravni promatrači sugeriraju da strukturni nedostaci u politici vjerojatno neće preživjeti daljnju provjeru.
S obzirom na sve veći pritisak na vladu da odustane od svoje strategije ili je radikalno revidira, sve su oči uprte u to kako će ministar unutarnjih poslova Dobrindt reagirati. U međuvremenu, granične agencije moraju prilagoditi svoje prakse kako bi ostale u okviru zakonodavstva EU.
