Berlin razmatra nacionalizaciju Rosnjefta nakon novih američkih sankcija

Njemačka vlada navodno razmatra nacionalizaciju imovine Rosneft Deutschlanda nakon novog vala američkih sankcija usmjerenih prema ruskim energetskim tvrtkama. Taj bi potez označio jedan od najodlučnijih koraka Berlina do sada kako bi osigurao svoju energetsku neovisnost i zaštitio rafinerijske kapacitete zemlje.

Imovina njemačkog Rosnjefta pod američkim sankcijama

Sankcije, koje je najavila američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom, ponovno su potaknule raspravu u Njemačkoj o tome kako postupati s preostalim Rosnjeftovim operacijama u zemlji. Iako je Rosnjeft Deutschland pod privremenim skrbništvom od 2022., formalno je i dalje u vlasništvu ruskog državnog naftnog diva Rosnjeft PJSC.

Najnovije sankcije Washingtona zabranjuju poslovanje s tvrtkama koje su u ruskom vlasništvu s više od 50 posto udjela, stvarajući neposrednu neizvjesnost za njemačke podružnice Rosnefta. Nekoliko trgovaca naftom, banaka i energetskih klijenata navodno je obustavilo suradnju, bojeći se pravnih i financijskih posljedica. Bez izuzeća američkog Ministarstva financija, Rosneft Deutschland riskira da bude isključen iz ključnih ugovora nakon 21. studenog 2025.

Kao odgovor, Berlin je intenzivirao pregovore s Washingtonom. Američko Ministarstvo financija odobrilo je privremenu opću licencu kojom se dopuštaju transakcije s Rosneft Deutschland i njegovom podružnicom RN Refining & Marketing GmbH do 29. travnja 2026. Očekuje se da će tijekom tog razdoblja obje vlade raditi na trajnom rješenju.

Pritisak na Merzovu vladu raste da djeluje

Unutar Njemačke sve su glasniji pozivi administraciji kancelara Friedricha Merza da poduzme odlučne mjere. Stručnjak za energetiku Zelene stranke Michael Kellner, koji je prethodno radio u Ministarstvu gospodarstva, pozvao je vladu da prijeđe s privremenog skrbništva na potpunu nacionalizaciju. Kritizirao je ponovljena šestomjesečna produljenja kao stvaranje neizvjesnosti i za radnike i za dobavljače energije.

„Vlada mora donijeti jasnu odluku“, rekao je Kellner, tvrdeći da kontinuirano oklijevanje ugrožava energetsku stabilnost u istočnoj Njemačkoj. Rafinerija PCK u Schwedtu, jedan od pogona pod kontrolom Rosnefta, opskrbljuje gotovo 90 posto goriva koje se koristi u Berlinu i Brandenburgu te ostaje ključna za isporuku zrakoplovnog goriva glavnoj zračnoj luci u glavnom gradu, BER.

Merzova vlada je do sada radije tražila diplomatska i pravna izuzeća od sankcija nego riskirala odmazdu Moskve. Ruski mediji tvrde da bi imovina Rosnjefta u Njemačkoj mogla vrijediti i do sedam milijardi dolara, što izaziva zabrinutost zbog mogućih zahtjeva za odštetu ako dođe do nacionalizacije.

Strateška prednost za energetsku sigurnost Njemačke

Rosneft Deutschland trenutno ima udjele u tri ključne rafinerije: PCK u Schwedtu, MiRo u Karlsruheu i Bayernoil u Neustadt an der Donau. Zajedno, ova postrojenja predstavljaju oko 12 posto ukupnog njemačkog rafinerijskog kapaciteta. Postrojenja su ključna za nacionalnu energetsku sigurnost, posebno otkako je uvoz ruske sirove nafte zaustavljen nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Od tada, njemačka vlada upravlja domaćom imovinom Rosnjefta putem Federalne mrežne agencije. Aranžman o povjereništvu izvorno je bio zamišljen kao privremeno rješenje za sprječavanje operativnog kolapsa uz održavanje stabilne opskrbe gorivom. Međutim, sa svakim šestomjesečnim obnavljanjem, pitanje trajnog rješenja postaje sve hitnije.

Energetski stručnjaci upozoravaju da bi kontinuirana neizvjesnost mogla oslabiti povjerenje investitora i poremetiti regionalne lance opskrbe gorivom. Vlada se boji da bi se utjecaj, ako rafinerije zbog sankcija izgube pristup globalnom financiranju i dobavljačima, mogao proširiti izvan energetskog sektora, utječući na logistiku i zrakoplovstvo.

Pregovori SAD-a i Njemačke se intenziviraju

Američke sankcije dovele su Berlin u težak položaj - uhvaćen između održavanja usklađenosti s međunarodnim ograničenjima i zaštite domaće energetske sigurnosti. Prema izvorima koje citiraju Reuters i Bloomberg, preferirana njemačka strategija ostaje pregovaranje o trajnom izuzeću sličnom dogovoru koji je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo ranije ove godine. London je osigurao posebnu klauzulu koja omogućuje nastavak određenih operacija koje uključuju podružnice Rosnjefta pod strogim nadzorom.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche potvrdila je da njezino ministarstvo blisko surađuje s američkim vlastima kako bi osiguralo „pravno utemeljeno i trajno pojašnjenje“. Očekuje se da će Reiche ponovno pokrenuti to pitanje na nadolazećem energetskom summitu G7 u Torontu. Zasad, privremena licenca pruža ograničen prostor za disanje Rosneft Deutschlandu i njegovim poslovnim partnerima.

Sjedinjene Države su, međutim, navodno jasno dale do znanja da se produljenje neće produžavati na neodređeno vrijeme. Američki dužnosnici žele da Njemačka finalizira vlasnički status imovine Rosnjefta i spriječi bilo kakvu neizravnu korist za rusku državu.

Balansiranje politike, prava i diplomacije

Nacionalizacija Rosneft Deutschlanda ne bi prošla bez posljedica. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao izazvati višemilijardne tužbe od Moskve, testirajući njemačku predanost vladavini prava u složenim geopolitičkim okolnostima. S druge strane, dopuštanje neodređenog skrbništva riskira potkopavanje povjerenja u sposobnost Berlina da samostalno upravlja kritičnom infrastrukturom.

Neki dužnosnici vjeruju da bi prodaja investitoru iz neutralne ili savezničke zemlje - moguće Katara ili Kazahstana, koji su oba izrazili interes 2024. - mogla ponuditi kompromisno rješenje. Međutim, ostaje nejasno bi li te zemlje i dalje bile spremne kupovati pod trenutnim režimom sankcija.

Zasad Njemačka balansira između zaštite svoje energetske sigurnosti i ispunjavanja obveza prema zapadnim saveznicima. Ishod ovih razgovora mogao bi definirati ne samo budućnost Rosnjefta Deutschland, već i berlinski pristup strateškim ekonomskim resursima vezanim uz suparničke države.

Odlučujući trenutak za njemačku energetsku politiku

Rasprava o budućnosti Rosnjefta ponovno je pokrenula šira pitanja o dugoročnoj energetskoj strategiji Njemačke. Otkad je smanjio ovisnost o ruskoj nafti i plinu, Berlin je nastojao diverzificirati uvoz, proširiti kapacitete rafinerija i ulagati u infrastrukturu obnovljivih izvora energije. No, preostala prisutnost imovine Rosnjefta naglašava izazove potpunog odvajanja od ruskog utjecaja.

Ako se nacionalizacija nastavi, to bi označilo prekretnicu u njemačkoj postukrajinskoj energetskoj politici - potvrdu ekonomskog suvereniteta i signal predanosti savezničkim sankcijama. S druge strane, neuspjeh u rješavanju problema prije isteka američke licence mogao bi izložiti Njemačku nestašici goriva i obnovljenom geopolitičkom pritisku.

Naredni mjeseci bit će odlučujući jer Berlin traži ravnotežu između pravnog opreza, političke nužnosti i stvarnosti globalne energetske međuovisnosti.